Skip to main content

Full text of "Građevinar, listopad 1959."

See other formats 


GRAĐEVINAR 



RADOVE IZVODI: 

»IVAN LAVČEVIĆ« GRAĐEVNO PODUZEĆE, SPLIT 


»GRAĐEVINAR« 

GOD. XI. BROJ 10 


SADRŽAJ 

H o>i \A A - t : 

R. Kušević: 

Prilozi iznalaženju uticajnih linija za sile 
u štapovima rešetkastih sistema nosača . . 309 

I. Milković: 

O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i 

Moravu (nastavak) 318 

E. Nonveiller: 

Neki problemi nasutih brana 327 

S. Kružić: 

Remont betonskog plutaj ućeg doka u »Titovu 

brodogradilištu« u Kraljevici 334 

S naših i inostranih gradilišta 

K. Tonković: Povodom otvorenja »Mosta slo- 
bode« u Zagrebu 337 

I. K.: Gradnja mosta preko Dunava kod No- 
vog Sada 343 

Iz građevne industrije 

M. Jančiković: Domaća i strana građevna 
mehanizacija na jubilarnom Zagrebačkom 

Velesajmu 1959. godine 344 

Iz inozemnih časopisa 347 

Iz DGIT-a NR Hrvatske 348 

Bibliografija 348 


S A R A D N I C I! 

OLAKŠAJTE RAD REDAKCIONOM ODBORU 
I UREDNIKU 

Ako želite da Vaš članak bude što prije objavljen, 
držite se uputa: 

DVA PRIMJERKA tipkana na stroju potpuno 
spremna za štampu neophodno su potrebna; 
tipkanje PROREDOM sa slobodnim RUBOM 5 cm 
ŠIRINE s lijeve strane omogućuju unošenje po- 
trebnih korektura na jasan i pregledan način; 
CRTEŽI IZRAĐENI TUŠEM jedino mogu da se 
upotrebe za izradu klišeja; slova i brojke na crte- 
žima moraju biti tako veliki, da nakon smanjenja 
na format lista (8 odn. 16,5. cm širine) budu naj- 
manje 1 mm visoki; svi naknadni ispravci crteža 
idu na račun autora; 

fotografije kontrastne na sjajnom papiru daju do- 
bre klišeje; 

popis crteža i slika s rednom numeracijom olakšava 
orijentaciju, pa se izbjegava zametanje; sve slike 
priložiti odvojeno od teksta; 

jasno i koncizno izražavanje u duhu jezika olak- 
šava čitanje i povećava razumljivost, a štedi i na 
skupocijenom prostoru u listu. 

Više slika, manje teksta — Vašem će se radu po- 
kloniti više pažnje! 

Čitaoci traže više članaka na manje stranica; zado- 
voljite čitaoce, oni će Vam biti zahvalni! 

Svi se objavljeni radovi honoriraju po tarifi, slike se 
računaju kao tekst. 

RUKOPISI SE NE VRAĆAJU, zadržite za sebe kopiju! 

Časopis izdaje: Društvo građevinskih inženjera i tehničara 

NRH, Zagreb, Berislavićeva ul. 6. 

Glavni urednik: Dr. ing. Ervin Nonveiller 

Tehnički urednik: Ante Nejašmić 

Administracija: Zagreb, Berislavićeva 6 — Tel. 38-114 — Tek. 
račun kod Komunalne banke Zagreb 400-703-5-1151 

Članovi redakcionog odbora: 

Prof. Ing. Stanko Bakrač, Ing. Vladimir Bedeković, Mihovil 
Ferenščak, Ing. Valter Janaček, Milan Jančiković, Prof. Dr. 
Ing. Rajko Kušević, Ing. Ivan Milković. Ing. Franjo Simić, Ing. 
Vladimir Silhard, Prof. Ing. Kruno Tonković, Prof. Dr. Ing. 
Oto Werner, Prof. Ing. Mladen Zugaj. 

Tisak »VJESNIK« - pogon »TIPOGRAFIJA«, Zagreb 


katran 

TVORNICA KEMIJSKIH, BITUMEN- 
SKIH I BRUSNIH PROIZVODA 

ZAGREB 

RADNIČKA CESTA ĐURE ĐAKOVlCA BR. 27 
Telefon: 35-241/4 
Brzojavi: KATRAN Zagreb 

I. ASFALTNO BITUMENSKI PROIZVODI 

A-310 Lijevani asfalt 

A-312 Coules pogače 

A-313 Mastix pogače 

A-311 Za kiseline stalan asfalt 

A-355 Cestol 

S-356 Cestol extra 

S-357 Cestovno ulje 

S-358 Cestofix 

A-300 Oplemenjeni bitumen 

A -347 Izolaciona masa 

A-320 Masa za kolčake 

A-321 Kit za kolčake 

A-322 Masa za kaljuže 

A-323 Masa za kamene kocke 

A-324 Masa za drvene kocke 

A-325 Parket asfalt 

A-326 Masa za kabele 

A-327 Masa za akumulatore 

A-368 Masa za baterije 

A-328 Masa za betonske reške 

P-670 Bitumenski mulj Imprefix 

A-3271 Spec. masa za akumulatore 

II. EMULZIJE 

P-652 Emulbit 

P-655 Emulbit univerzal 

III. KROVNA LJEPENKA 

1-500 broj 80/125 cm šir. 

1-501 „ 120/125 „ 

1-502 „ 150/125 „ 

1-580 Bitumen juta 

IV. HLADNI PREMAZI 

P-660 Antivlagol 
P-600 Resitol 
P-610 Aresit ljepilo 
P-611 Aresit kit 
P-620 Kabitol 
P-630 Kabitol ljepilo 
P-631 Kabitolit 
P-641-645 Kabebit I— V 
Alumit 

V. KATRANSKI PROIZVODI 

D-170 Katranska smola kamenog ugljena 
D-171 Dest. katran kam. ugljena 
D-181 Ulje za impregnaciju 
D-180 Karbolineum 
D-190 Naftalin 

D-150 Katranska smola mrkog uglja 

D-170 Katranska smola kam. ugljena 

F-250 Kristalni fenol 

F-251 Ortokrezol 

F-252 Metara para krezol 

F-253 Kislenol 

F-260 Viši fenoli 

F-271 Ulje za ispiranje benzola 

VI. PROIZVODI BOROVE SMOLE 

K-791 Terpentin K-790 Kolofonij 

Terpineol extra Terpineol 

NAŠ ODJEL INSTRUKTAŽE VAM STOJI 
NA RASPOLAGANJU. 


»GRAĐEVINAR« 

Časopis društva građevinskih inženjera i tehničara 

HRVATSKE 

ZAGREB, BERISLAVIĆEVA 6 — TEL. 38-114 

12 BROJEVA GODIŠNJE S AKTUELNIM I INTERESANTNIM SADRŽAJEM 
Časopis izlazi svakog mjeseca, i to najmanje na 32 stranice. Pretplata 


iznosi godišnje: 

za poduzeća i ustanove Din 1.600. — 

za ostale pretplatnike „ 900. — 

za đake Građevinske srednje tehničke škole 

i studente Građevinskih fakulteta . . „ 400. — 

pojedini broj „ 80. — 

za inostranstvo „ 4.000. — 


Pretplate za pola godine su srazmjerno za 10°/o skuplje. 

Pretplata se plaća unaprijed na tek. račun 400-703-5-1151 ili u admini- 
straciji časopisa dnevno od 10 do 12 sati. 


»GRAĐEVINAR« časopis Društva građevinskih inženjera i tehničara 
N. R. H. ima razvijenu oglasnu službu s ovim kategorijama oglasa: 

1. Oglasi van je privredne djelatnosti 


naslovna strana 
omotne strane 
ostale strane Vi 
ostale strane V 2 
ostale strane V 4 


Din 30.000. — 
„ 25.000.— 

/# 20 . 000 .— 
„ 12 . 000 .— 
„ 8 . 000 .— 


2. Ponuda i potražnja 

materijal, najam strojeva i inventara, oglasi licitacije 

strana Vi Din 

strana 1 lz 

strana V 4 


25.000. — 

15.000. — 

10 . 000 . — 


3. Ponuda I potražnja namještenja 

strana V 1 

strana V2 

strana 1 U 

strana Vs 


Din 30.000. — 
„ 18.000.— 
„ 12 . 000 .— 
„ 7.000.— 


Oglasi se primaju do najmanje 10 DANA PRIJE IZLASKA LISTA. 
Kod narudžbe za ogJas u više uzastopnih brojeva 10% popusta. 
Ako se oglas naruči izravno u našoj administraciji, dajemo 10% 
popusta. 

Svaki oglas u našem listu čitaju svi građevinari u zemlji! 

OGLASUJTE u »GRAĐEVINARU«! 


VODOVODI 


KANALIZACIJE 

INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD 

PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJA - ZAGREB PETRINJSKA UL. 7 TEL. 34-811 

MELIORACIJE 

MOSTOVI 



»CESTA« 


,,HIDR0PR0JEKT“ 

KOMUNALNO PODUZEĆE 




PROJEKTNO PODUZEĆE ZAGREB 

ZAGREB 


DRAŠKOVICEVA 33 

DONJE SVETICE 48 

Tel. 41-813 i 41-477 


TELEFONI: DIREKTORA: 39-211 


OSTALI: 24-044, 39-200 

Izvodi i održava sve objekte niskogradnje, 
naročito: 



ceste 

mostove 


PROJEKTIRA MELIORACIJE, 

prometne površine u tvornicama 
podove u tvorničkim halama 


REGULACIJE VODOTOKA, 

Preuzima sve asfaltne radove kao: 


lijevani asfalt 
valjani asfalt 
obojeni asfalt 


UREĐENJE BUJICA, 

Proizvodi: 


HIDROTEHNIĆKE OBJEKTE, 

betonske rubnjake 
betonske cijevi 

betonske ploče za taracanje staza 


VODOVODE I KANALIZACIJE 

Izrađuje: 



prometne znakove 


400 70S 

Dobavlja: 


TEKUĆI RAČUN KB ZAGREB 

1 — 1929 

savski šljunak 

savski prani kulir svih dimenzija 


POŠTANSKI PRETINAC 397 


PRVA JUGOSLOVENSKA FABRIKA 
ZA PROIZVODNJU IVERASTIH PLOČA 

DRVNI KOMBINAT 

KAVADARCI 

izvještava sve svoje poslovne prijatelje, 
preduzeća za proizvodnju namještaja i 
stolarije kao i građevinsku operativu, 
da je pustila u prodaju 

NOVI PROIZVOD 

ivera sle ploče 

U dimenzijama: 13 i 19 mm formata 125x250 cm. 


Za bliža obavještenja obratite se na adresu: 


DRVNI KOMBINAT - KAVADARCI 

Komercijalni sektor -- Telefoni: 97 i 98 


R ADIATOR 

PODUZEĆE ZA CENTRALNA GRIJANJA I SANITARNE UREĐAJE 

ZAGREB — OBREŽ BROJ 15 
Telefoni 39-301 i 23-952 

Projektira i izvodi centralna grijanja svih sustava, 
toplovodno, parno i zračno grijanje, izolacije, izvodi 
ventilacione uređaje, kao i klimatizacije, parne ku- 
hinje, praone i sušione, kao i dezinfekcione uređaje, 
uređaje tople i hladne vode, te sanitarni uređaj, 
kanalizaciju, plin, kao i visokotlačne parne uređaje. 


»GrRX JTA E« 

PODUZEĆE ZA CENTRALNA GRIJANJA I SANITARNE UREĐAJE 

ZAGREB 

TELEFON 32-314 i 35-660 VLAŠKA ULICA 75/a 

PROJEKTIRA I IZVODI: 

INSTALACIJE CENTRALNOG GRIJANJA SVIH SUSTAVA • UREĐAJE ZA 
PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE, VODOVODA, VENTILACIJE, KLI- 
MATIZACIJE, KANALIZACIJE • SANITARNE UREĐAJE ZA BOLNICE I 
STAMBENE ZGRADE, SVAKOVRSNE IZOLACIJE. 

IZRAĐUJE : 

U VLASTITIM RADIONICAMA BOJLERE, PROTUSTRUJNE APARATE, KOTLOVE S PU- 
ZAJUĆIM ROŠTILJEM DO POLA MILIJUNA KALORIJA, KOMBINIRANE KOTLOVE ZA 
KUPALIŠTA I ELEKTRIČNE RADIJATORE ZA ŠIROKU POTROŠNJU. 


»PALILULA« 

BRAVARSKO-LIMARSKO PREDUZECE 

BEOGRAD 

ULICA 27. MARTA BROJ 10 

PROIZVODI I PRODAJE 

asfalt mašine 

SOPSTVENE KONSTRUKCIJE ODLIČNOG 
KVALITETA SA POVOLJNIM ROKOM 
ISPORUKE. 


MOMENTANO RASPOLAŽE JEDNOM 
GOTOVOM 


ZEMLJORADNIČKA 

ZADRUGA 

JADRANSKA LEŠNICA 

Srez Žabac 

PROIZVODI I PRODAJE: 

SAMOTNE OPEKE 

raznih dimenzija za kaljeve peći, po ceni 
13 dinara za 1 kg kao i 

Samotno brašno 

raznih granulacija, po ceni od 9 dinara za 
1 kg pakovano u papirne vreće. 

Takođe prodaje veće količine 

MASNO-PLAVE GLINE 

za keramičku industriju i pećariju vatrostal- 
nosti 29/30 SK, po ceni 3,90 dinara za 1 kg. 
Cene se podrazumevaju franko utovareno 
u vagon železnička stanica Lešnica — nor- 
malni kolosek. 

Za sva obaveštenja obratite se na telefon br. 2 , 
Jadranska Lešnica 


»JUGOKERAMIKA« 

TVORNICA PORCULANSKIH I KERAMIČKIH PROIZVODA 

Z APREŠIĆ 

PROIZVODI: 

• kalibrirane zidne pločice bijele i u bojama (plave, zelene i žute), 

• sanitarnu keramiku bijelu i u bojama, 

• porculansko posuđe za hoteljerstvo, ugostiteljstvo i široku potrošnju 

• te veliki izbor porculanskih modernih figurica i vaza. 

»JUGOKERAMIKA« Zaprešić vrši prodaju i zaključivanje u komercijalnom odjelu, 
Zagreb, Petrinjska 7 (telefoni: broj 33-227, 32-320, 32-016) i Industrijska prodava- 
onica svih proizvoda u Zagrebu, Ilica 12. 


industrija stakla 

patičevo 

PREUZIMA SVE KOLIČINE STAKLENOG KRŠA PROZORSKOG STAKLA 
SVIH DEBLJINA, KAO I LIVENOG (ORNAMENT) STAKLA BEZ 
PRIMESA KRŠA STRANOG POREKLA, PO CENI OD 15 DIN/KG 
FRANKO UTOVARENO U VAGON ILI KAMION. TOLERANCIJA 
4% PRLJAVŠTINE 

NAJMANJA ISPORUKA 10 TONA UTOVARENO U VAGON ILI ISPORUKA KAMIONOM. 

PRIZNAJEMO KAMIONSKI PREVOZ PO ŽELJ. TARIFI 13/B 10-TONSKI STAV, 
UZ ZVANlCNO MERENJE. 

INTERESENTI NEKA SE PISMENO OBRATE DIREKTNO NA INDUSTRIJU STAKLA 
PANCEVO, ILI NA TELEFON BROJ 632 OD 6—14 ČASOVA. 


Fabrika »UTVA« 

PANCEVO 


ARHITEKTONSKI 

PROJEKTNI BIRO 

obavještava da ima slobodnih kapaciteta u 
mašinsko- i ručno-stolarskim radovima, i mogla 
bi primiti u rad sledeće poslove: 


» N O V A K 

• KUCNI I KANCELARISKI 
NAMEŠTAJ 

• GRAĐEVINSKU DRVENARIJU 

• RAZNU AMBALAŽU 

• KAO I SAV OSTALI 



NAMEŠTAJ 



Po vrlo povoljnim uslugama isporuke i prodaj- 
nom cenom. Pored toga, nudi sa svog stovari- 
šta preostali školski i kancelariski nameštaj po 



sniženim cenama. 



Za sva obavještenja obratite se na telefon 457, 


ZAGREB, PETRINJSKA UL. 7/IV 

lokal 12, Prodajno odeljenje, ili nas 


lično posjetite. 


Telefon 32-864 


V) 


tehnika 


*)*) 


e 

h 


GRAĐEVNO PODUZEĆE 


Z AGREB, Remetinečka 12 



Izvodi : 

CESTE I MOSTOVE 
AERODROME 
ŽELJEZNIČKE PRUGE 
INDUSTRIJSKE OBJEKTE 
STAMBENE ZGRADE 
i ostalo 


SVE INFORMACIJE MOGU SE DOBITI NA GORNJU 
ADRESU ILI NA TELEFON BR. 23-746 


„PMOJEKT 44 

PROJEKTNO PODUZEĆE 

ZAGREB — Trg Maršala Tita 8/II. i Braće Kavurića 22/priz. 

Telefoni: 38-807, 35-284 i 36-128 — Brzojavi: »Projekt« - Zagreb 
Poštanski pretinac: 467 — Žiro račun: 400-703-1-1317 

IZRAĐUJE SVU TEHNIČKU I EKONOMSKU DOKUMENTACIJU INVESTICIONIH OBJE- 
KATA (EKSPERTIZE, ISTRAŽIVANJA, PROJEKTE, PREDRAČUNE i TROŠ- 
KOVNIKE, INVESTICIONE ELABORATE, . . .) 

IZ PODRUČJA: 

NISKOGRADNJA: CESTE, MOSTOVI 

VODOGRANJA: MELIORACIJE, REGULACIJE VODOTOKA, CRPNE STA- 
NICE, USTAVE, DOLINSKE PREGRADE, KANALIZACIJE, VODOVODI 

BUJICARSTVA • ZAŠTITE TLA • POLJOPRIVREDNO-MELIORACIONIH 
OSNOVA • PLOVNIH PUTEVA • POMORSKIH GRAĐEVINA 


PODUZEĆE ZA PROMET GRAĐEVINSKIM MATERIJALOM 
I TEHNIČKOM ROBOM 



GPnmnT 


ZAGREB. PAIM0T1CEVA ULICA 56 


VRŠIMO NABAVU I PRODAJU cjelokupnog građevinskog materijala i građevinskih 
strojeva za domaće tržište 
TRAŽITE PONUDE NA TELEFON BROJ 34-438 i 34-439 

UVOZNI ODJEL 
ZAGREB — PETRINJSKA 7 
TELEFONI: 36-525, 34-100 

ZA SVE PRIVREDNE GRANE UVOZI: 

Industrijske strojeve, postrojenja, metalne konstrukcije, rezervne 
dijelove, zatim sve električne strojeve, postrojenja i materijal, te 
alat, instrumente i druge metalne proizvode i tehnički materijal 

ZA SVA OBAVJEŠTENJA IZVOLITE NAM SE DIREKTNO OBRATITI 



GRAĐEVINAR 

GOD. XI. LISTOPAD 195 9. BROJ 10 


PRILOZI IZNALAŽENJU UTICAJNIH LINIJA ZA SILE U 
ŠTAPOVIMA REŠETKASTIH SISTEMA NOSAČA 

I. Grafička konstrukcija pomoću Williotovih planova pomaka 

Prof. em. Dr. Ing. Hajko Kušević, Zagreb 


U udžbenicima teorije konstrukcija općenito se 
prikazuju dva načina grafičkog iznalaženja uticaj- 
nih linija za sile u štapovima rešetkastih sistema 
nosača: pomoću planova momentanih polova i po- 
moću planova brzina. U oba slučaja dobiva se 
uticajna linija unutarnje sile S ^— k u štapu s { — k 
kao elastična linija teretnog pojasa nosača, pro- 
izvedena beskonačno malenom promjenom raz- 
maka čvorova ii k u kinematičkom lancu s jed- 
nom slobodom kretanja, koji je stvoren uklanja- 
njem štapa Sj— k u danom rešetkastom nosaču. 
Neizmjerno malene ordinate tako dobivene uti- 
cajne linije pretvaraju se za grafičko prikazivanje 
u konačne ili tako, da se pokazuju u neizmjerno 
velikom mjerilu, ili tako, da se dijele s neizmjerno 
malenim vremenskim odsječkom dt, čime pre- 
laze u konačne brzine, s kojima se dalje radi 
mjesto s pomacima [1], [2], [3], [4], [5]. 

Dokaz za takav način određivanja uticajnih 
Unija daje jednadžba virtualnog rada, postavljena 
za uravnoteženo stanje opterećenja i virtualno 
stanje pomaka kinematičkog lanca. Uravnoteženo 
opterećenje sačinjava prelazni teret, sila P m = 1 
u čvoru m, s ležišnim reakcijama i protusmjemim 
silama S^— k = S k — { u čvoru i odn. k, koje nado- 
mještaju djelovanje uklonjenog štapa s i — k u tim 
čvorovima; virtualni pomaci dani su deformacijom 
kinematičkog lanca pri promjeni razmaka čvorova 
i i k. Uz pretpostavke: 

ležišta su nepokretna u pravcima djelovanja le- 
žišnih reakcija, 

unutarnja sila S [ — k pozitivna je kao sila za- 
tezanja, 

virtualna promjena razmaka čvorova i i k u 
kinematičkom lancu, As { — k , pozitivna je kao 
povećanje tog razmaka, 
virtualni pomak v m čvora m u pravcu djelo- 
vanja tereta P m pozitivan je u smislu dje- 
lovanja tereta P m , t. j. prema dolje, 

jednadžba virtualnog rada glasi: 

■^m = — k — k* 

Odatle slijedi, sa P m = 1, 


k “ > 

*i-k 

a to znači, da je ordinata uticajne linije za 


čvor m, dobivena sa As^ k kao jedinicom mje- 
rila i s istim predznakom kao i progib v m , t. j. 
pozitivna ispod apscisne osi. 

Lako je uvidjeti, da se ista jednadžba vir- 
tualnog rada dobiva bez pretvaranja rešetkastog 
nosača u kinematički lanac, ako se ona postavi 
za stanje opterećenja nosača teretom P m = 1 i za 
stanje virtualnih pomaka njegovih čvorova pri 
deformaciji rešetke, proizvedenoj promjenom du- 
žine štapa s { — k za As^ k . Prema tome se uticajna 
linija sile S { — k može grafički iznaći i crtanjem 
Williotova plana pomaka. 

Taj treći način grafičkog određivanja uticajnih 
linija prikazan je, koliko mi je poznato, u samo 
jednom udžbeniku [6], i to skoro dva decenija na- 
kon što je bio uočen*. To zapostavljanje Williotova 
postupka, koji očigledno ne može biti praktički 
manje upotrebljiv nego postupak planova brzina, 
s kojim je dualan, može se objasniti time, što je 
on za udžbenik manje interesantan. Metodički on 
ni ne spada u istu grupu sa prva dva načina. Dok 
ti zahtijevaju zasebno izlaganje relativno složene 
kinematičke teorije rešetkastih sistema, za treći 
način ne treba nikakvog novog teorijskog obrazlo- 
ženja, jer se on načelno ni u čemu ne razlikuje 
od općeg Williotova postupka iznalaženja defor- 
macija rešetkastog nosača iz poznatih promjena 
dužina štapova. Za praksu može baš zato taj treći 
način grafičkog određivanja uticajnih linija biti 
značajan. Kako zbog naglog razvitka i napretka 
građevinarstva u posljednjih par decenija i teorija 
konstrukcija postaje sve obimnija i prema tome 
sve teže pregledna, praktičar mora nastojati da 
kod različitih zadataka po mogućnosti primjenjuje 
postupke s istim teorijskim osnovima. Zato će on 
svakako biti sklon da pri rješavanju specijalnog 
zadatka grafičkog određivanja uticajnih linija, po- 
desnog zbog složenosti sistema rešetke, izbjegne 
postupke povezane s potrebom upoznavanja novog 
teorijskog osnova i dade prednost postupku, koji 
mu je načelno već poznat, jer služi i za rješavanje 
važnog općenitijeg zadatka. 


* Miiller-Breslau navodi u bibliografskom po- 
datku na kraju I sveska svog udžbenika [1], da je u 
raspravi »Theorie des ebenen Fachwerks« (1887) pri 
izlaganju kinematičke teorije rešetkastih nosača uka- 
zao na Williotov način prikazivanja pomaka čvorova 
elastične rešetke. 


310 


Kušević: Uticajne linije rešetkastih nosača 


GRAĐEVINAR 


S obzirom na te činjenice, ovdje će biti prika- 
zana primjena Williotovih planova pomaka na iz- 
nalaženje uticajnih linija za sile u štapovima razli- 
čitih složenih sistema rešetkastih nosača i kritički 
će se usporediti rješavanje zadataka po tom po- 
stupku s rješavanjem po postupku planova brzina 
i postupku momentanih polova. Naročito će biti 
pokazana primjena Williotovih planova pomaka 
za iznalaženje uticajnih linija sistema sastavljenih 
od više krutih rešetkastih ploča, međusobno spo- 
jenih zglobovima. 

Zbog lakšeg uspoređivanja triju načina rješa- 
vanja istog zadatka treba još ukratko izložiti glav- 
ne njihove karakteristike. 

a) Osnov prvog postupka je crtanje suvislog 
plana momentanih rotacionih polova za krute plo- 
če, od kojih je sastavljen kinematički lanac, t. j. 
iznalaženje glavnih i sporednih polova za taj lanac. 
Uticajna linija se određuje pomoću njezinih nul- 
tačaka, koje leže ispod glavnih polova, i ordinate 
jedne od njezinih prelomnih tačaka, koje leže 
ispod sporednih polova. Veličina te ordinate nalazi 
se iz odstojanja sporednog pola za dvije ploče od 
glavnih polova tih ploča. Jedinica mjerila za ordi- 
nate je upravno odstojanje nul-štapa s { — k od spo- 
rednog pola. 

b) Osnov drugog postupka je crtanje suvislog 
plana zaokrenutih brzina, bez plana momentanih 
polova, t. j. ponavljano rješavanje elementarnog 
zadatka: iz poznatih zaokrenutih brzina c a i c b 
dvaju čvorova A i B odrediti zaokrenutu brzinu 
c d čvora D, koji je priključen na čvorove A i B 
štapovima s a — d i s b — d . Počinje se sa brzinama dva- 
ju čvorova G i H, i to c g = 0 (stvarno ili po pret- 
postavci), c h sa po volji odabranom veličinom. 
Ordinata uticajne linije sile S { — k za koji god čvor 
m dobiva se iz jednadžbe virtualnog rada postav- 
ljene za stanje opterećenja kinematičkog lanca 
prelaznim teretom 1 u čvoru m, oslobođenom unu- 
tarnjom silom u čvorovima i i k i ležišnim reak- 
cijama, i na stanje pomaka definirano nacrtanim 
planom brzina. Jedinica mjerila za ordinate uti- 
cajne linije je diferencija projekcija zaokrenutih 
brzina c { i c k čvorova, u kojima je priključen nul- 
štap, upravnih na os štapa s^— k . 

Varijanta drugog postupka, po kojoj se crta 
plan nezaokrenutih brzina, daje plan brzina for- 
malno identičan sa Williotovim planom pomaka, 
ako je nezaokrenuta brzina čvora k, s kojom se 
započinje crtanje plana, upravna na os nul-štapa 
Sj— k . Ako ona s njom zatvara kakav god kut, raz- 
lika prema Williotovu planu je minimalna. 

c) Treći postupak se osniva na crtanju Wil- 
liotovih planova pomaka, pa prema tome pred- 
stavlja sukcesivno rješavanje elementarnih zada- 
taka. To je u prvom koraku crtanja plana zadatak: 
naći pomak w k čvora K, priključenog štapovima 
s i— k i s k— j na čvorove I i J, ako se dužina štapa 
Sj— k mijenja za Asj— k ; u daljnjim koracima to je 
zadatak: iz poznatih pomaka w g i w h čvorova G i 
H, na koje je čvor E priključen štapovima s g — e i 
s b — e , naći pomak w e čvora E. Ordinata uticajne 


linije za koji god čvor m dobiva se kao projekcija 
pomaka w m u Williotovu planu na vertikalu kroz 
čvor m, s eventualno potrebnom korekturom za 
udovoljavanje ležišnim uslovima. Ta se korektura 
može u redovitim slučajevima jednostavno izvršiti 
premještanjem apscisne osi u položaj, kojim se 
zadovoljavaju ušlo vi pomaka ležišnih čvorova. Je- 
dinica mjerila za ordinate uticajne linije dana je 
po volji odabranom veličinom Asj— k . 


U narednim primjerima tretirani su rešetkasti 
sistemi nosača, kod kojih su grafički postupci iz- 
nalaženja uticajnih linija podesniji od ostalih po- 
stupaka. To su u prvom redu nosači sa dvostrukom 
ili četverostrukom ispunom rešetke, zatim nosači 
složeni od više rešetkastih ploča, međusobno spo- 
jenih zglobovima. Predloženi grafički postupak 
jednako je dobro upotrebljiv i za jednostavne si- 
steme rešetkastih nosača, no tu on nema naročitih 
prednosti pred računskim postupcima. 

1. Rešetkasta prosta greda sa dvodjelnom ispu- 
nom (si. la). Traži se uticajna linija sile u dijago- 
nali 4 — 7. 

Pri povećavanju razmaka čvorova 4 i 7 rešet- 
kasti nosač se deformira kao pokretan sistem, sa- 
stavljen od osam članova: dvije rešetkaste krute 
ploče i pet štapova. Dijelovima opterećenog pojasa 
u krutim pločama odgavaraju pravci u progibnoj 
liniji pojasa, pa stoga treba Williotovim planom 
pomaka odrediti osim progiba čvora 7 na dijelu 
rešetke, koji se deformira, samo pomake početnih 
i završnih čvorova 1 i 5, 9 i 17 na tim pločama. 




Br. 10. god. XI-1959 


Kušević: Uticajne linije rešetkastih nosača 


311 


Ako se za prvi korak iznalaženja uticajne linije 
S 4 — 7 pretpostavi, da čvor 5 ostaje na miru, w T ' = 0, 
i da je uklonjeno ležište 17, ostaje na miru lijeva 
ploča, pa se Williotovim planom dobivaju pomaci 
čvorova rešetkastog nosača sa produženim štapom 
4 — 7, kojemu je spriječeno okretanje oko ležišnog 
čvora 1, t. j. rešetkaste konsole, pričvršćene u čvo- 
rovima 1 i 2. Na si. la prikazan je desno taj Wil- 
liotov plan, konstruiran počevši od tačaka 4' i 5', 
koje se podudaraju š polom O. Sa pogodno oda- 
branom dužinom As 4 — 7 , koja daje i mjerilo za or- 
dinate uticajne linije, određena je u planu prvo 
tačka 7', a zatim redom tačke 8', 9', 10', 17'. Po- 
sljednja tačka određena je pomoću fiktivnih šta- 
pova: neprekinutog pojasnog štapa 9-17 i dijago- 
nalnog štapa 10-17. Projekcijom pomaka w m ' = Om' 
čvorova m donjeg pojasa na vertikale kroz čvo- 
rove m dobiva se progibna linija tog pojasa za 
vertikalni smjer, sa horizontalnom apscisom osi 
1" — 17/', od koje se mjere ordinate v m ' s pozitiv- 
nim predznakom prema dolje. 

U drugom koraku iznalaženja uticajne linije 
kao elastične linije uspostavlja se uslov ležišta 17. 
Rešetka se zaokrene oko ležišnog čvora tako, da se 
digne na horizontalu 1 — 17 ležišni čvor 17, koji je 
u prvom koraku pomaka dobio pomak w 17 = 0 17' 
sa vertikalnom komponentom v 17 prema dolje. Ka- 
ko se radi s neizmjerno malenim, u crtežu neiz- 
mjerno uvećanim pomacima, može se mjesto defor- 
mirane rešetke zaokretati prvobitna nedeformirana 
rešetka. Prema tome je pomak u m " kojega god čvora 
donjeg pojasa pri tom zaokretanju proporcionalan 
udaljenosti čvora od ležišnog čvora 1 i predstav- 
ljen je odsječkom što ga na vertikali kroz čvor m 
čine pravci 1"-^ — 17'' i i" — 17/', mjerenim od prav- 
ca 1" — 17" kao apscisne osi. To znači, da se uspo- 
stavljanje uslova ležišta 17, t. j. drugi korak odre- 
đivanja uticajne linije kao progibne linije, može 
jednostavno izvršiti premještanjem horizontalne 
apscisne osi 1" — 17!" za progibnu liniju prvog ko- 
raka u kosi položaj 1" — 17". Drugim riječima, na 
pozitivnu ticajnu površinu 1" 5" 7" 9" 17" prvog 
koraka superponira se negativna uticajna površina 
1" 17/' 17" drugog koraka. 

Za uspoređenje dana je na si. lb konstrukcija 
iste uticajne linije pomoću plana brzina, preuzeta 
iz literature [2]. Uklonjen je štap 4—7 i za prvi 
korak određivanja uticajne linije pretpostavljen je 
za čvor 9 pomak w 9 ' = 0, tako da desna kruta 
rešetkasta ploča ostaje na miru. Lijevo ležište na- 
domješteno je ležišnom reakcijom i kinematičkom 
lancu je dan takav virtualan pomak, da čvor 8 
dobiva upravnu brzinu 8 — 8'. Polazeći od tačaka 
9', 10' i 8' plana brzina redom su konstruisani 
položaji tačaka 7', 6', 5', 4', 3', 2', 1', i time su 
dobivene brzine svih čvorova. 

Za položaj pokretnog tereta P m = 1 u kojem 
god čvoru m na donjem pojasu desne krute ploče 
dobiva se po principu virtualnog rada, sa e 7 — e 4 = e, 
jednadžba 


(1) A c 4 + S e = 0 
i odatle 

(1') S = 1 -Ac 1 . 

e 

Za položaje pokretnog tereta lijevo od desne kru- 
te ploče, t. j. u jednom od čvorova 3, 5, 7, do- 
biva se postavljanjem jednadžbe virtualnog rada 

(2) A c 1 + iS e — 1 • c m = 0 
i odatle 

(2') S = - - (Ac t — 1 • cj. 

c 

Po tim obrascima (1') i (2') konstruisana je uti- 
cajna linija na si. lb. 

Uspoređenje postupaka iznalaženja uticajne 
linije po si. la i lb pokazuje ove relativne predno- 
sti i nedostatke postupaka: 


Williotov plan pomaka 


Plan brzina 


Prednosti 

Mjerilo za ordinate 
uticajnih linija bira se 
unaprijed, s pogodnom 
veličinom. 

Uticajna linija dobiva 
se jednostavnom grafi- 
čkom konstrukcijom, t. j. 
projiciranjem tačaka 
Williotova plana na 
vertikale kroz čvorove. 
Uspostavljanje ležišnog 
uslova vrši se zaokreta- 
njem apscisne osi. 

Nedostatak 

Tačke u Williotovu 
planu pomaka konstrui- 
šu se povlačenjem nor- 
mala na pravce štapova 
u rešetki.* 


* Taj se nedostatak 
može lako izbjeći, ako 
se Williotov plan po- 
maka crta zaokrenut za 
9(P, t. j. tako, da se 
ASj— k nanese upravno 
na os štapa i — k, a ta- 
čke plana pomaka od- 
ređuju paralelama po- 
vučenima s pravcima 
štapova. (V. si. la.) Ti- 
me se, doduše, gubi 
prednost jednostavnog 
konstruisanja uticajne 
linije projekcijom. 


Nedostaci 

Mjerilo za ordinate 
uticajnih linija ne bira 
se uvijek unaprijed, ne- 
go se eventualno dobiva 
grafičkom konstrukci- 
jom iz plana brzina. 

Uticajna linija dobiva 
se prenošenjem reduko- 
vanih brzina iz plana 
brzina na vertikale kroz 
čvorove. Uspostavljanje 
ležišnog uslova vrši se 
postavljanjem jednadžbi 
virtualnog rada*. 

Prednost 

Tačke plana brzina 
konstruišu se povlače- 
njem paralela s pravci- 
ma štapova u rešetki. 


* Taj se nedostatak 
može ublažiti time, da 
se ležišni uslov usposta- 
vlja kao i kod Willio- 
tova plana pomaka, t. j. 
zaokretanjem apscisne 
osi (iako to ne bi bilo u 
stilu postupka). 


Napomena. Crtanje plana brzina na skici rešetke 
nije uzeto kao nedostatak postupka, jer se taj plan 
može crtati i van skice rešetke (na pr. u slučaju na 
si. 13, ako se prethodno nacrtaju u ispravnom rela- 
tivnom položaju samo štapovi 10 — 8 i 10 — 9). 

Uzme li se pri ovoj komparaciji postupaka još 
u obzir ono što je naprijed rečeno o razlikama u 
njihovim teorijskim osnovima, zaključci iz kom- 
paracije će bez sumnje biti povoljni za Williotov 
postupak. 


312 


Kušević: Uticajne linije rešetkastih nosača 


GRAĐEVINAR 


2. Rešetkasta prosta greda sa rominčnom dvo- 
djelnom ispunom i krutom krajnjom vertikalom 
za stabilitet (si. 2). 

a) Uticajna linija za silu u gornjem pojasnom 
štapu 10 — 12. Pri promjeni dužine tog štapa re- 
šetka se deformira kao kinematički lanac sasta- 
vljen od krute četverougaone rešetkaste ploče 
9 — 19 — 20 — 12 na desnoj strani i niza štapova na 
lijevoj strani. (SI. 2a.) Polazeći od pretpostavke, da 
ostaje na miru čvor 9, (w Q ' = 0), a prema tome i 
kruta rešetkasta ploča, i da je uklonjeno ležište 
1, nacrtan je na si. 2a desno Williotov plan po- 
maka za deformaciju rešetke proizvedenu poveća- 
njem dužine gornjeg pojasnog štapa 10 — 12 za 
^ s io — 12 = 1. Redom su u planu konstruisane tačke 
10', 8', 7', . . . , 3', 2a', 1'. Projekcijom pomaka w m '= 
= Om ' na vertikale ispod čvorova donjeg pojasa 


c) Na si. 2c prikazana je uticajna linija za mo- 
ment savijanja u sredini krajnjeg vertikalnog 
štapa za stabilitet. 

Na si. 2a i 2b posredno je određen i crtkano 
označen oblik uticajnih linija u slučaju da se pre- 
lazni teret ne prenosi direktno u čvorovima do- 
njeg pojasa, u kojima su priključene dijagonale, 
nego — pomoću crtkano označenih pomoćnih ver- 
tikala — indirektno, na polovici razmaka između 
tih čvorova. Uticajna linija za moment savijanja u 
sredini štapa za stabilitet na si. 2c poklapa se u 
tom slučaju s apscisnom osi. 

3. Rešetkasta prosta greda sa dvodjelnom dija- 
gonalnom ispunom, krutom krajnjom vertikalom 
za stabilitet i pomoćnim vertikalama za postrano 
ukrućivanje dijagonala i priključivanje poprečnih 
nosača, (si. 3a). 




-i * 6 8 /O /2 H /S 20 



dobivene su na si. 2a lijevo tačke m" progibne 
linije konsolne rešetke, pridržane na desnom kra- 
ju. Uslov ležišta 19 proste grede uspostavljen je 
povlačenjem apscisne osi 1" — 19". 

b) Uticajna linija za silu u dijagonali 10 — 11. 
Uz pretpostavku w 11 / = 0 ostaje na miru kruta re- 
šetkasta ploča 9—19—20 — 12 (si. 2b), a lijevi dio 
rešetke s uklonjenim ležištem 1 dobiva zbog pro- 
mjene dužine štapa A s 10 — lt = 1 pomake čvorova 
određene Williotovim planom na si. 2b desno. 
Projekcijom tih pomaka i zaokretanjem apscisne 
osi u položaj 1" — 19" dobivena je uticajna linija. 



(d) 


3'0'7'M ,'T\ 



'S&'Z'f' 




"S'S’l'tt 72 



3'č'T/ 0'9 $đ // 

SI. 3a-d 


a) Uticajna linija za silu U 5 u donjem pojasnom 
štapu 9 — 9a i 9 — 11. Pri deformaciji rešetke zbog 
promjene dužine A u- — 1, izvršenoj uz pretpo- 
stavku da je w 9a ' = 0 i da je uklonjeno ležište 1, 
ostaje na miru peterougaona kruta ploča 9a — 19 
— 20 — 10 (si. 3a), a čvorovi na preostalom lijevom 
dijelu rešetke dobivaju pomake određene Willioto- 
vim planom na si. 3a desno. Tačke plana pomaka 
određene su ovim redom: 9', 8a', 8', 7a', 7' . . 
4a', 4', 3a', 3', 2a', 1'. Iz Williotova plana dobivena 
je uticajna linija na si. 3a lijevo. 


Br. 10. god. XI-1959 


Kušević: Utica j ne linije rešetkastih nosača 


313 


b) Uticajna linija za dijagonalni štap 10a — 11. 
(SI. 3b). Uz pretpostavku da je uklonjeno ležište 
1 i pridržan čvor 11 (t. j. w 11 / = 0) nastaje pri 
deformaciji dijagonalnog štapa As 10a _ n = 1 na 
miru peterougaona kruta rešetkasta ploča 11 — 19 — 
20 — 12 — 12a. Na si. 9b desno nacrtan je Williotov 
plan pomaka, a lijevo uticajna linija. 

c) SI. 3c prikazuej uticajnu liniju momenata 
savijanja u sredini krajnje vertikale za sta- 
bilitet. 

d) Za uspoređenje prikazani su na si. 3d pla- 
novi brzina za određivanje uticajnih linija, koje 
su gore, pod 3a i 3b, konstruisane pomoću Willio- 
tovih planova pomaka. 

Crtanje plana brzina za iznalaženje utica j ne 
linije u donjem pojasnom štapu 9 — 9a započeto je 
na si. 3d time, da je čvoru 9 dana zaokrenuta 
brzina w 0 = 9 12. Ordinate uticajne linije za po- 
jedine čvorove donjeg pojasa određene su obrasci- 
ma (1') i (2'), postavljenima u prvom primjeru, u 
kojima je e ~h = projekcija dužine 9 — 9' na ver- 
tikalu, Cj = 11', c m = mm'. 

Plan brzina za određivanje uticajne linije sile 
u dijagonalnom štapu 10a — 11 prikazan je na si. 
3d desno. Pretpostavljeno je, da čvor 10 dobiva 
zaokrenutu brzinu w' = ib~10', vertikalno prema 
dolje. U obrascima (1') i (2') za određivanje ordi- 
nata uticajnih linija ovdje je e = 1 • sin <^ = 1/2 
c m = 1/2. 

Planovi brzina na si. 3d jasno pokazuju dualan 
odnos postupka plana brzina i Williotova po- 
stupka. 

Uspoređenje uticajnih linija za sile u štapovi- 
ma nosača sa sistemom rešetke po si. 2 (bez po- 
moćnih vertikala) i po si. 3 (sa pomoćnim verti- 
kalama) pokazuje značajnu elastostatičku prednost 
nosača s pomoćnim vertikalama, na koju se naišlo 
prilikom jednog konkursa za projekt mosta [8]. 
Zbog pravilnog oblika uticajnih linija taj nosač 
pokazuje mnogo povoljnije elastične linije, naro- 
čito u slučaju opterećenja na relativno malim duži- 
nama u srazmjeru prema rasponu grede. 

4. Prosta greda sa četverodjelnom rešetkom 
(si. 4). 

Za taj sistem rešetkastog nosača u literaturi je 
prikazan jedan postupak grafičkog iznalaženja uti- 
cajne linije za silu u jednoj od krajnjih dijagonala 
pomoću plana brzina, po kojemu se polazi direkt- 
no od kinematičkog lanca dobivenog uklanjanjem 
te dijagonale, dajući virtualan pomak jednom od 
čvorova gdje je ona priključena [5]. Postupak ima 
bitan nedostatak, da je rješavanje po njemu rela- 
tivno složeno, jer bazira na primjeni Saviottijeve 
»methode de la fausse position« [9]. Za stanoviti 
broj čvorova treba odrediti dva probna položaja 
tačaka u planu brzina, a tek iz njih se konstruk- 
cijom dobivaju ispravni položaji, s kojima se na- 
stavlja i završava izrada plana brzina. 

Dalje je iz literature poznat postupak za izna- 
laženje uticajne linije sile u drugoj silaznoj dija- 
gonali tog rešetkastog nosača pomoću plana br- 


zina, po kojemu se polazi od pretpostavljene br- 
zine čvora na donjem pojasu uz simetralu [1]. Pri 
crtanju plana brzina iskorišćuje se činjenica, da su 
deformacije kinematičkog lanca vrlo malene, pa 
se dijelovi pojasa, sastavljeni od tri štapa, koji se 
deformiraju iz pravca u poligon, mogu tretirati 
kao pravi. 

Plan brzina ima vrlo jednostavan oblik (v. si. 
4d), no njegova izrada zahtijeva dosta pažnje, jer 
se čvorovi ne obilaze po nekom jasnom, pravilnom 
redu, a ni ne spominje se, da se izmjenom reda 
obilaženja čvorova pri kraju izrade plana brzina 
može dobiti drugačiji rezultat. 

Ovdje će biti prikazan jednostavan način izna- 
laženja uticajnih linija za sile u prve dvije silazne 
dijagonale pomoću Williotovih planova pomaka. 
Polazi se od po volji odabranog pomaka za srednji 
čvor donjeg pojasa u pravcu jedne dijagonale, pro- 
izvedenog pri deformaciji rešetke zbog promjene 
dužine jednog prethodno neodređenog štapa na li- 
jevom njezinom kraju. Idući sasvim određenim re- 
dom po čvorovima dobiva se vrlo pregledan Wil- 
liotov plan, a razmatranje položaja tačaka tog 
plana za čvorove na krajnjoj vertikali dovodi do 
zaključka, na koju od krajnjih dijagonala se odnosi 
uticajna linija, dobivena crtanjem plana. Kako će 
veličina pretpostavljenog pomaka srednjeg čvora 
donjeg pojasa posredno dati i mjerilo za ordinate 
uticajne linije, može se taj način iznalaženja uti- 
cajne linije shvatiti i kao direktan postupak. 

U Williotovu planu pomaka na si. 4a desno 
prvo su, uz pretpostavku, da ostaje na miru kruta 
ploča O — VIII — X i da je čvoru 9 dan pomak 
w 9 ' = 09', konstruisane tačke, koje odgovaraju čvo- 
rovima na lijevoj polovici nosača, i to ovim redom: 
VII', 8', 7', 6', 5', VI', V', IV', III', 4', 3', 2', II'. Za 
konstrukciju tačaka Ia' i la' postoji nekoliko mo- 
gućnosti. 

Odredi li se najprije tačka Ia' iz t. II' i 3', dobi- 
vaju se s njom za t. la' dva različita položaja, i 
to jedan polazeći od tačaka III' i Ia', a drugi pola- 
zeći od tačaka 2' i Ia'; osim toga se za nju dobiva 
i treći položaj, ako se pođe od tačaka 2' i III'. (V. 
skice ispod uticajne linije na si. 4a i gornji dio 
Williotova plana pomaka na istoj slici.) Činjenica, 
da se za čvor la dobivaju u Williotovu planu po- 
maka tri tačke i prema tome tri pomaka, ukazuje 
na to, da je deformacija rešetke proizvedena pro- 
mjenom dužine jednoga od štapova, kojima je čvor 
la priključen na čvorove Ia i III odn. 2 i III odn. 
Ia i 2. Stvarno, pretpostavi li se, da se mijenja 
dužina štapa 2 — la za iznos As 2 _ la = 1, dobiva se 
u Williotovu planu pomaka samo jedan položaj 
tačke la' i prema tome samo jedan pomak 
za čvor la, m la '. Time su definitivno konstruisane 
tačke plana pomaka za lijevu polovicu ploče, pa se 
može prijeći na konstruisanje tačaka za desnu 
polovicu. Redom se određuju tačke. 10', 11', 12', 
XI', XII', XIII', XIV', 13', 14', 15', 16', XV', XVI', 
XVIIa', XVII', 17a' 17. U tom drugom dijelu Wil- 
litova plana ne dolaze u obzir, razumije se, razli- 
čiti položaji tačaka za čvorove XVIIa i 17. Pro- 


314 


Kušević : Uticajne linije rešetkastih nosača 


GRAĐEVINAR 



r £ ffl /i v n m rn ix a xr m m m xr mm 



jekcijom tačaka 1', 2', 3', . . . , 17' na vertikale kroz 
korespondentne čvorove donjeg pojasa dobivena 
je na si. 4a lijevo uticajna linija sile S 2 — la = u 
prvoj silaznoj dijagonali za slučaj, da je donji po- 
jas teretni pojas, sa As 2 _ la = 2'la' kao jedinicom 
mjerila i pravcem 1" — 17" kao apscisnom osi. Isto 
tako može se projekcijom tačaka I', II', III', . . ., 
XVII' dobiti uticajna linija sile S 2 — la = D ± za 
slučaj, da je gornji pojas teretni pojas. Ta 


linija prikazana je na slici 4a' sa horizontal- 
nom apscisnom osi. Ona se može dobiti horizontal- 
nom i kosom projekcijom tačaka plana pomaka, 
na način pokazan u narednim primjerima 5 i 
6 (v. si. 5b, 6a i 6b). 

Odredi li se, naprotiv, u planu pomaka naj- 
prije tačka la', iz t. 2' i III', dobivaju se za tačku 
la' tri položaja, jedan iz tačaka II' i la', drugi iz 
tačaka II' i 3', treći iz tačaka la' i 3'. (V. skicu iz- 


Br. 10. god. XI-1959 


Kušević: Uticajne linije rešetkastih nosača 


315 


nad si. 4b i gornji dio Williotova plana na si. 4b 
desno). Samo jedan položaj za tačku Ia' se dobiva, 
ako se uzme, da štap 3 — Ia mijenja dužinu za 
ia = 1. Prema tome se iz neznatno — samo 
na vrhu — izmijenjenog plana pomaka dobiva i 
uticajna linija za silu u drugoj silaznoj dijagonali 
S 3 - la . Ta uticajna linija prikazana je na si. 4b 
za slučaj, da se tereti prenose u čvorovima donjeg 
pojasa. 

SI. 4b' prikzuje uticajnu liniju za silu u istom 
štapu za slučaj da pokretni teret napada u čvo- 
rovima gornjeg pojasa, nacrtanu sa horizontalnom 
apscisnom osi. 

Kako promjena dužine štapa A3 Ia' = 1 ima 
smjer od čvora Ia prema čvoru 3, pa prema tome 
predstavlja skraćenje štapa, imaju uticajne linije 
na si. 4b i 4b' pozitivne ordinate iznad apcisne osi. 

Da se pošlo od po volji odabranog pomaka w 0 ' 
u pravcu dijagonale 9 — VII, dobile bi se uticajne 
linije za sile u simetrično položenim štapovima na 
desnoj strani nosača. 

Iz jedne od tako dobivenih uticajnih linija, D x 
ili D 2 , mogu se lako izračunati uticajne linije za 
sile u svim ostalim štapovima rešetkastog nosača. 
Iz statičkog uslova 2Y = 0 za dio nosača lijevo 
od vertikalnog prereza kroz prvo polje: 

2 D 1 sin 9 + 2 D., sin 9 — A = 0 

mogu se izračunati ordinate uticajne linije D 2 iz 
ordinata linije D 1 i obrnuto. (Ta jednadžba daje i 
jednostavnu kontrolu grafički konstruisanih uti- 
cajnih linija D 1 i D 2 .) Obrasci za rekursiono izra- 
čunavanje uticajnih linija za sile u ostalim dija- 
gonalama dobivaju se postavljanjem uslova ravno- 
teže 2Y = 0 za isječene čvorove opterećenog po- 
jasa; obrasce za rekursiono izračunavanje uticajnih 
linija za sile u pojasnim štapovima daju uslovi 
ravnoteže 2X = 0 isječenih čvorova na pojasu, 
kojemu pripadaju ti štapovi. 

Za uspoređenje dan je na si. 4c plan brzina za 
određivanje uticajne linije D 2 . 

5. Trozglobni luk po si. 5. 

a) Uticajna linija za silu 0 2 u gornjem poja- 
snom štapu 4 — 6 (si. 5a). Pri produženju tog štapa 
za Ao 2 = 1 sistem se deformira kao kinematički 
lanac sastavljen od tri krute ploče i četiri pojedi- 
načna štapa. Uz pretpostavku, da ostaje na miru 
prva ploča i da je uklonjeno desno oslonačko leži- 
šte, nacrtan je na si. 5a Williotov plan pomaka. 
Redom su konstruirane tačke 6', III', II', I', 8', V', 
IX', 10', 16'. Uticajna linija dobivena je projekci- 
jom pomaka čvorova gornjeg pojasa i povlačenjem 
apscisne osi 2" — 16". Na skici nosača nacrtan je 
povrh toga Williotov plan zaokrenut za 90°. Pri 
tome su tačke (8') i (V') određene jednostavnije po- 
moću tačke (7'). 

b) Uticajna linija za silu D ;{ u dijagonalnom 
štapu 4 — 5 određena je na si. 5b kao elastična 
linija gornjeg pojasa kinematičkog lanca, sasta- 
vljenog od tri krute rešetkaste ploče i šest pojedi- 
načnih štapova. I ovdje je za prvi korak određi- 
vanja uticajne linije pretpostavljeno, da ostaje na 


(67 m 




Obrazloženje. Kinematički lanac sastoji se od ploča 
(odn. štapova) A do J, od kojih su ploče A do D mje- 
rodavne za određivanje uticajne linije. Polovi (c), (ad), 
(bd) i (bc) mogu se odmah ustanoviti. Glavni pol (a) 
leži na osi štapa E, glavni pol (b) na pravcu (c) — (bc). 
Sada treba prvo odrediti nekoliko pomoćnih polova. 
Pol (f) podudara se s lijevim oslonačkim zglobom. 
Kako sporedni polovi (ab), zbog paralelnosti štapova 
D i J, i (af), zbog paralelnosti štapova E i G, leže u 
neizmjernosti, mora i sporedni pol (fb), koji pada u 
njihovu spojnicu, biti neizmjerno daleka tačka. Sa 
druge strane, on pada na pravac (hb) — (hf), pa prema 
tome leži neizmjerno daleko na tom pravcu. Spoj na 
linija glavnog pola (f) i sporednog pola (fb) paralelna 
je dakle s pravcem (hb)—-(hf). Ona daje drugo geo- 
metrijsko mjesto za glavni pol (b), koji je time odre- 
đen. Sada je poznat i pol (a) kao presjecište štapa 
E s paralelom prema štapu D (odn. J) kroz glavni 
pol (b). Pol (d) dobiva se konačno kao presjecište pra- 
vaca (a) — (ad) i (b) — (bd). Prema tome su polnim 
planom utvrđene nul-tačke uticajne linije za D 3 , tako 
da se ona može nacrtati na poznati način. 


SI. 5c 


316 


RuŠević: Uticajne linije rešetkastih nosača 


GRAĐEVINAR 


miru prva ploča i da je uklonjeno desno oslonačko 
ležište. Uticajna linija je dobivena iz Williotova 
plana s horizontalnom apscisnom osi time, što su 
točke plana pomaka, koje odgovaraju čvorovima 
teretnog pojasa, projicirane prvo horizontalno na 
vertikalu kroz lijevo oslonačko ležište, a odatle koso 
(paralelno s pravcem (16'j — 16") na vertikale kroz 
čvorove teretnog pojasa. 

Za uspoređenje prikazana je na si. 5c kon- 
strukcija te uticajne linije pomoću plana polova, 
s obrazloženjem preuzetim iz literature [2]*. Tu se 
jasno pokazuje prednost Williotova postupka. 


6. Složeni rešetkasti nosač preko tri polja po 
si. 6. (U srednjem polju trozglobni lučni nosač s 
prepustima i zategom iznad ležišta.) 

a) Uticajna linija za silu u gornjem lučnom 
pojasnom štapu 5 — 6. (SI. 5a). Pri produženju štapa 
A 5 — 6 = 1 deformira se nosač kao kinematički 
lanac sastavljen od pet krutih rešetkastih ploča i 
pet pojedinačnih štapova (u srednjem polju). Za 
prvi korak određivanja uticajne linije pretposta- 
vljeno je, da ostaje na miru druga kruta rešet- 
kasta ploča i da je uklonjeno treće ležište. Pola- 



* Osnov obrazloženja su ovi stavci kinematičke 
teorije sistema nosača: a) Oba glavna pola dviju ploča 
međusobno povezanih zglobom i njihov sporedni pol 
leže na jednom pravcu; zglobna tačka je sporedni 
pol. Stavak vrijedi i za slučaj da dvije ploče nisu 
povezane zglobom nego pomoću dva štapa; sporedni 
pol. se onda nalazi u pr.es jecištu tih štapova, b) Tri 
sporedna pola triju ploča, povezanih zglobom između 
prve i druge odn. druge i treće ploče u niz ploča, 
leže na jednom pravcu. 


zeći od produženja štapa A5 — 6 = 1 konstruisane 
su u Williotovu planu na si. 5a redom tačke 6', 
VIT, 7', VIII', 8', X'. (Presijecanje dvaju pravaca 
pod oštrim kutem za konstrukciju tačke Vili' 
može se izbjeći tako, da se ta tačka odredi iz dviju 
prethodno konstruisanih tačaka gornjeg i donjeg 
lučnog pojasa na sredini krute ploče 6 VIII VI.) 
Tačke Williotova plana, koje odgovaraju čvoro- 


Br. 10. god. XI-1959 


Kušević: Uticajne linije rešetkastih nosača 


317 


vima teretnog pojasa, projicirane su prvo horizon- 
talno na vertikalu kroz desno lučno ležište, a 
odatle koso na vertikale kroz čvorove teretnog 
pojasa. Time dobivena uticajna linija sa horizon- 
talnom apscisom osi 3" — 10" produžena je van 
lučnih ležišta do vertikala ispod zglobova u kraj- 
njim poljima, a odatle je povučena prema nul- 
tačkama ispod krajnjih ležišta. 


b) Uticajna linija za silu u lučnoj dijagonali 
5 — VI konstruirana je na analogan način na si. 6b, 
polazeći od produženja štapa A5 — VI = 1. 

Za uspoređenje prikazana je na si. 5c kon- 
strukcija iste uticajne linije pomoću plana polova, 
s obrazloženjem preuzetim iz literature [3]. I ovdje 
se pokazuje neosporna prednost Williotova po- 
stupka za grafičko iznalaženje uticajne linije. 



Obrazloženje, (be) 
je presjecište poja- 
snili štapova C i D, 
koje se eventualno 
može izračunati, (ie) 
je neizmjerno daleka 
tačka vertikale; pre- 
ma tome (bi) leži na 
vertikali kroz (be), sa 
druge strane na (bh) 

— (hi). S istih razloga 
leži (bk) na vertikali 
kroz (be), sa druge 
strane na (bi) — (ik). 

Odatle slijedi, da (bi) 
i (bk) padaju u jednu 
tačku. Sada se dobi- 
va (bf) iz (bk) — (kf) i 
(be) — (ef). Kako u 
konkretnom slučaju 
(bh) do (kf) leže na 
horizontali, mogao bi 
se zaključak izvesti 
kraće. S razloga, koji 
će se kasnije ispo- 
ljiti, trebalo je ipak 
odrediti (bk). Stoga se 
pošlo putem, koji se 
mora odabrati, ako označeni sporedni polovi ne leže 
na horizontali. Pomoću (b) — (bf) nađe se sada (f) na 
vertikali kroz ležišnu tačku i dalje (g) kao presjecište 
(f) — (fg) i vertikale kroz ležišnu tačku. (e) se može 
naći iz (b) — (be) i (f) — (fe). Presijecanje tih pravaca 
je međutim tako oštro, da je bolje prije odrediti (k) 
iz (b) — (bk) i (f) — (fk). Sada se dobiva (e) na verti- 


kali kroz (k). Sa (k) se podudara (i), jer (i) leži na 
vertikali kroz (e) i na (b) — (bi), (h) se dobiva iz (i) — 
(ih) i (b) — (bh). Sporedni pol (bh) leži između (b) i 
(h). Promjena dužine + As proizvodi smanjenje rub- 
nog kuta BH, prema tome je ordinata u (bh) nega- 
tivna. Crtanje uticajne linije, određivanje ordinate 
g z u Nb vidi se iz slike. 


U našoj su se stručnoj štampi posljednjih godina 
pojavila dva rada u kojima se tretira grafičko izna- 
laženje uticajnih linija za sile u štapovima rešetkastih 
sistema nosača. Planovi brzina, dobiveni na način 
izložen prvom od tih radova za elementarno građene 
rešetke (V. Andrejev i D. Moric: »Upotreba kinema- 
tičkih planova brzina za rješavanje rešetkastih nosa- 
ča«, Naše Građevinarstvo 1955, br. 2), svakako se ne 
mogu preporučiti za iznalaženje uticajnih linija. Treba 
međutim istaći, da je primjena tih planova za tu svrhu 
pokazana samo usput, kao jedna mogućnost iskori- 
štenja izvedenih planova brzina. Postupak izložen u 
drugom od tih radova (V. Andrejev: »Konstrukcija 
uticajnih linija za sile u štapovima neelementarnih 
rešetaka pomoću kinematičkih planova brzina«, Gra- 
đevinar 1958, br. 11) namijenjen je isključivo iznala- 
ženju uticajnih linija. Apstrahirajući ucrtavanje zao- 
krenute slične figure rešetkastog nosača — koje je u 
obrađenim slučajevima sasvim nepotrebno, jer se po- 
' kretno ležište nosača pomiče po horizontalnoj podlozi 
— prikazani postupak je identičan sa varijantnim na- 
činom iznalaženja uticajnih linija pomoću planova 
brzina, t. j. s upotrebom planova nezaokrenut.ih brzina, 
koju je Miiller-Breslau izložio u svom fundamental- 
nom djelu*. U istom radu pokazani »postupak za crta- 
nje polarnog plana« (t. j. postupak za neposredno do- 
bivanje uticajnih linija sa horizontalnom apscisom osi) 


* [1] 3 izd. 1901, § 53, t. 219, si. 449b ili 6 izd., 1926, 
§ 55, t„ 253, si. 555b. 


dvostrukom probnom konstrukcijom plana nezaokre- 
nutih brzina, a to znači po Saviotti-jevoj »metodi kri- 
vog položaja«, predstavlja sasvim suvišnu komplika- 
ciju. Kako je naprijed pokazano, uticajna linija sa ho- 
rizontalnom osi lako se može dobiti iz plana nezaokre- 
nutih brzina jednostavnom kosom projekcijom tačaka 
plana na vertikale kroz čvorove nosača. 

LITERATURA 

1. Miiller-Breslau, H.: Graphische Statik der 
Baukonstruktionen, Bd. I. A. Kroner, Leipzig. 5. izd., 
1927, (§ 54 i 55). 

2. K a u f m a n n, W.: Statik der Tragwerke, J. 
Springer, Berlin. 3. izd., 1949. (Str. 82 — 102.) 

3. Griining, M.: Statik des ebenen Tragwerkes. 
J. Springer, Berlin, 1925. (Glava Ile, str. 161 — 199.) 

4. Stiissi, F.: Statique appliquee et resistance 
des materiaux. I. Dunod, Pariš. 1947. (str. 123 — 130.) 

5. Prokofjev, I. P.: Teorija sooruženii. Moskva 
1947. (Str. 127—134). 

6. O s t e n f e 1 d, A.: Technische Statik. B. G. Teub- 
ner, Leipzig. 1904. (§ 66, str. 276 sq.) 

7. K r a b b e : Der Rautentrager mit Anschluss der 
Quertrager an Hilfspfosten in den Kreuzungsstellen 
der Streben. Die Bautechnik, 1929, sv. 8. 

8. E r n s t : Wettbewerbentwiirfe fur die Rhein- 
briicke Mannheim — Ludwigshafen. Die Bautechnik 
1929, sv. 6, 9 i 14. 

9. Eozyklopadie der mathematischen Wissenschaf- 
ten, IV/1, Art. 35. B. G. Teubner, Leipzig, 1901 — 1908. 


318 


GRAĐEVINAR 


O ZAKONSKIM PREDLOZIMA ZA SAVU, NERETVU I MORAVU 

I rug. Ivan Milković, Zagreb 


(Nastavak iz br. 9) 

Po objavljivanju podataka zakonskog prijedlo- 
ga za rijeku Savu prelazimo na materijale prije- 
dloga za rijeku Neretvu. 

Neretva ima tok duljine 230 km. 

Od većih pritoka prima sa desne strane Ne- 
retvicu, Rakitnicu, Drežnicu, Ramu, Radobolju, 
Jasenku i Trebižat, a sa lijeve strane Bunu i Bre- 
gavu. Orografski sliv imade površinu od 5 581 
km 2 , no hidrografski i preko 10 000 km 2 . 

U gornjem dijelu toka, t. j. od izvora kod Gre- 
delja pa do Bijelog polja, nema poljoprivrednih 
površina podesnih za intenzivno iskorišćivanje. 
Veliki pad tog dijela, klisurasta dolina, kroz koji 
protiče, daje velike mogućnosti energetskog isko- 
rišćenja. 

U srednjem toku, t. j. od Salakovca do Počite- 
lja, pored mogućnosti energetskog is-korištenja po- 
stoje znatne poljoprivredne površine, koje zahtije- 
vaju uređenje vodnog režima u cilju intenzivne 
poljoprivredne proizvodnje. 

U donjem toku od Poćitelja prema moru Ne- 
retva ima znatno manji pad i protiče dolinom, 
koju je sama formirala i kroz koju brojnim mean- 
drima utiče u more. 

Po svom položaju dolina Neretve otvara pod- 
ručje sliva prema Jadranu i izlaže ga jakom utje- 
caju mediteranske klime. Taj se utjecaj naročito 
osjeća do Bijelog Polja uzvodno od Mostara, kao 
i u svim dolinama pritoka nizvodno od Mostara. 

Znatna insolacij a, visoke temperature i godišnje 
sunce ukazuju, da praktički nema prekida vege- 
tacije, ukoliko se riješi pitanje vode. 

Zahvaljujući tome, to područje u odnosu na 
ostala područja u zemlji ima poseban položaj, jer 
može dati besprekidnu poljoprivrednu proizvodnju. 

Iako je na području znatan godišnji prosjek 
oborina, one su po godišnjim dobima vrlo nepo- 


voljno raspoređene. Ljeti padne svega 9,7%, tako 
da zbog jakih suša zamire vegetacija. Neujednače- 
nost podjele oborina uslovljava i režim voda, čiju 
karakteristiku daje najbolje odnos malih i velikih 
voda (29 m 3 /sek prema 2804 m 3 /sek). 

Da bi se mogli iskoristiti postojeći prirodni i 
klimatski ušlo vi i doći do optimalne besprekidne 
proizvodnje, treba, uz odgovarajuće agromeliora- 
cione mjere, provesti kompleksne melioracione ra- 
dove, i to: 

— uređenje bujica sa zaštitom tla od erozije, 

— regulacijom vodotoka i odbrane od poplave, 

— odvodnjavanja i navodnjavanja zemljišta. 

Od površina sliva srednjeg i donjeg toka, koja 

iznosi 3900 km 2 , otpada na poljoprivredno zemlji- 
šte 20% ili 78 000 ha. 

Na jednog stanovnika dolazi svega 0,27 ha ili 
30% jugoslo venskog prosjeka. 

Sama poljoprivredna površina nalazi se u otvo- 
renim riječnim dolinama ili razbacanim zatvore- 
nim kraškim poljima po slivu. 

Sva ta polja povezana su međusobno hidrograf- 
ski, tako da čine hidrološki cjelinu, koja zahtijeva 
kompleksno i jedinstveno vodoprivredno rješenje. 

Prema razrađenim elaboratima ukupna povr- 
šina, na kojoj treba provesti melioracije, iznosi: 

bruto 62 726 neto 52 427 . . 100% 

od toga: 

U NR BiH 42 512 „ 35 070 . . 67% 

U NRH 20 214 „ 17 357 . . 33% 

Ta površina nalazi se u 14 melioracionih pod- 
ručja, koja su uklopljena u četiri osnovna hidro- 
sistema, koja zajedno čine melioracioni sistem 
Neretve: 

1. Donja Neretva, 

2. Vrlika — Trebižat, 

3. Bijelo i Bišće polje sa Mostarskim Blatom, 

4. Dubrave, Vidovo polje i polja uz Neretvu. 


Za kompleksno rješenje potrebno je uložiti: 


Hidrosistem 

Melioraciona površina u ha 

Investicija u milionima 

Svega 

NR BiH 

NRH 

Svega ' NR BiH ! NRH 

1. Donja Neretva 

13 461 

4 626 

8 835 

11 027 

5 149 

5 878 

2. Vrlika — Trebižat 

25 355 

17 150 

8 522 

11 655 

6 985 

4 670 

3. Bijelo i Bišće polje 
sa Mostarskim Blatom 

10 230 

10 230 

— 

5 804 

5 804 

— 

4. Dubrave, Vidovo polje 
i polja uz rijeku Neretvu 

3 381 

3 381 

— 

1 875 

1 875 

- t- . 

— 

Ukupno: 

52 427 

35 387 

17 357 

30 361 

19 813 

10 548 


Br. 10. god. XI-1959 Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


319 


Od ukupnog iznosa investicija 30 361 miliona 
dinara na teritorij NR Hrvatske otpada 34,5°/o ili 
10 548 miliona dinara. 

Uz iste uslove financiranja, t. j. da se uređenje 
bujica i zaštita od erozije financira 70°/o iz savez- 


nih a 30% iz ostalih izvora, regulacije i odbrane 
od poplave iz saveznih sredstava, odvodnjavanje i 
navodnjavanje — osnovni projekti — iz saveznih 
sredstava, a detaljna mreža s objektima — iz 
ostalih, imamo financiranje po izvorima: 


U milionima 


Hidrosistem 

Svega 

Izvori financiranja 

Od toga 
u NRH 
Svega 

Izvori financiranja 

Savezni 

Ostali 

Savezni 

Ostali 

1. Donja Neretva 

11 027 

6 441 

4 586 

5 878 

2 700 

3 178 

2. Vrlika — Trebižat 

11655 

6 548 

5 107 

4 670 

3 278 

1392 

3. Bijelo i Bišće polje 
sa Mostarskim Blatom 

5 804 

2 650 

3 154 

— 

— 

— 

4. Dubrave, Vidovo polje 
i polje uz rijeku Neretvu 

1875 

807 

1 068 

— 

— 

— 

Ukupno: 

30 361 

16 446 

13 915 

10 548 

5 978 

4 570 


S tim ulaganjima postigli bi se ovi efekti: Regulacije u km 

Površine u ha 


Hidrosistem 

Meliora- 

cione 

površine 

Uređenje 

bujica 

Regulacije 

km 

Odbrana 
od poplave 

Odbrana 
od brdskih 
voda 

Odvodnja- 

vanje 

Navodnja- 

vanje 

1. Donja Neretva 

13 461 

— 

11,6 

13 461 

8 233 

13 461 

12 342 

2. Vrlika — Trebižat 

25 355 

27 578 

43,0 

13 263 

5 683 

23 053 

25 355 

3. Bijelo i Bišće polje 
sa Mostarskim Blatom 

10 230 

856 

2 800 

700 

3 600 

10 230 

4. Dubrave, Vidovo polje 
i polja uz rijeku Neretvu 

3 381 

402 

— 

— 

— 

3 381 

Ukupno: 

52 427 

28 836 

54,6 

29 524 

14 616 

40 114 

51308 


Od toga u NR Hrvatskoj 


Hidrosistem 

Meliora- 

cione 

površine 

Uređenje 

bujica 

Regulacije 

km 

odbrana od 
poplava 

Odbrana 
od brdskih 
voda 

Odvodnja- 

vanje 

Navodnja- 

vanje 

1. Donja Neretva 

8 835 

— 

8 835 

4 373 

8 835 

8 163 

2. Vrlika — Trebižat 

8 522 

3 810 

km 15 

8 522 

4 400 

8 522 

7 529 

Ukupno: 

17 357 

3 810 

km 15 

17 357 

8 803 

17 357 

15 692 


320 


Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


GRAĐEVINAR 


Od ukupne melioracione površine ima društve- 
ne imovine 12 282 ha. 


Provedenim radovima — na bazi otkupa — 
cijeni se, da će ta imovina porasti na 13 051 ha. 

Od te imovine otpada na teritorij NR Hrvatske 
oko 5 300 ha ili 40%. 


Odnos melioracione površine i društvene svo- 
jine na teritorij NR Hrvatske iznosi 30%. 

Investicijama za melioracione radove treba do- 
dati i prateće investicije: 


— agromelioracije 

— objekti i oprema 

u biljnoj proizvodnji 

— višegodišnji zasadi 

— stoka, objekti i 
oprema u stočarstvu 


1 026 mil. dinara 


7 780 
4 998 


>> 


•>> 


9 654 




Svega: 


23 466 mil. dinara 


Račun rentabiliteta proveden je za svako me- 
lioraciono polje kao cjelinu, bez obzira na posto- 
jeće republičke granice. Iz njega se vidi ovo: 


Sadanje stanje: Bu duće stanje : 

Ukupna površina 62 724 62 724 

Od toga: 

poljoprivred. površine 47 414 51 678 

U tome: 

obradivo 38 096 51 308 

pašnjaci 9 317 371 

Povećanje obradive površine iznosi 35% sada- 
nje površine. 

— Osiguranjem stabilne i besprekidne poljopri- 
vredne proizvodnje prosječan dohodak od po- 
ljoprivredne proizvodnje, računat po sadanjim 
cijenama produkata i reprodukcionog materi- 
jala, ide sa 2 699 miliona na 16 738 miliona — 
povećanje 14 039 miliona godišnje. 

— Vrijednost biljne proizvodnje provećava se sa 

3 852 miliona na 28 433 miliona, dakle za 7 puta 
u odnosu na sadanje stanje i omogućava drža- 
nje dva uslovna grla po 1 ha poljoprivredne 
površine. 

Kod rješavanja pitanja snabdijevanja vodom — 
kao i odnosa pojedinih hidrosistema, iznijet ćemo 
u najkraćim crtama njihove karakteristike: 


1. Hidro sistem Donja Neretva 

Obuhvata Neretvu s lijevom i desnoobalnim 
poljima od Počitelja do mora. 

Polja uz Neretvu jesu Počiteljsko, Tasovčić i 
Goričko polje. Ona se nalaze na teritoriju NR Bo- 
sne i Hercegovine. 

Regulacija Neretve od Čapljine do Metkovića 
— na teritoriju NR Bosne i Hercegovine. 

Donjo Neretvanska blati ja podjeljena u po- 
dručja i to: Opuzen-ušće, Rogotin — Kuti, Luke, Vid 
— Norin, Svitava — Derani. 


Područje Svitava — Derani nalazi se cijelo na 
teritoriji NR Bosne i Hercegovine. 

Područje Vid — Norin samo manjim dijelom, t. j. 
od 2.550 ha na teritoriju NR Bosne i Hercegovine 
nalazi se 470 ha. 

Kod razmatranja u melioracione zahvate nisu 
ušle površine mlađeg treseta, čija sposobnost za 
melioraciju nije dovoljno proučena. Ta je površina 
oko 1425 ha, od čega je u području Kuti 900 ha i 
525 ha u području Svitave — Derani. 

Njihovo pitanje studirat će se dalje, i ako se 
pokaže da je moguće i rentabilno izvesti meliora- 
ciju i tih dijelova, izvest će se, jer je u pitanju 
opće narodna imovina. . 

Kod tog područja najvažnije je rješenje pitanja 
borbe protiv zaslanjivanja — i to za područja 
Opuzen — ušće, Luke, Vid— Norin i Kute. 

Zemljišta u području Svitave — Derani i u po- 
ljima uz Neretvu nisu zaslanjena. 

Donji tok Neretve je pod utjecajem oscilacije 
mora. Nizvodno od Metkovića, u dužini od oko 
4 km, vode rijeke Neretve, Misline, Male Neretve 
i Crepine toliko su zaslanjene, da ne dolaze u 
obzir za navodnjavanje. 

Nakon izgradnje brane NE Jablanica, salinitet 
voda nizvodno od Metkovića smanjio se u danima 
pogona, t. j. kad je protok u Žitomisliću bio veći 
od ranijih, no on se povećao, kad je prekinut rad i 
protok bio manji od ranijih. 

U septembru mjesecu 1954 godine, zbog zatva- 
ranja rada i rada kao vršne centrale, pao je protok 
na 21 m a /sek, što je dovelo do povećanja salini- 
teta u površinskom sloju vode Neretve kod Met- 
kovića na 290 a Opuzena 4460. 

HE Jablanica nema vodoprivredne suglasnosti 
za svoj rad, jer tada nisu postojali odgovarajući 
propisi. Njen rad nije ničim ograničen, niti su pro- 
pisani uslovi puštanja minimalnih količina, tako 
da se i u dnevnom prekidu u ljetnim mjesecima 
nadiranje plime osjeća povećanjem saliniteta. 

Zbog daljnjeg energetskog iskorištenja, kao i 
omogućavanja navodnjavanaj Bijelog i Bišća polja, 
gradi se akumulacija Salakovac, čiji je zadatak 
da prvenstveno izravna neravnomjerni dotok iz 
HE Jablanice i iz svog basena ispušta stalno i bez 
prekida potrebne količine vode u ljetnim mjese- 
cima za suzbijanje saliniteta i omogućavanja na- 
vodnjvanja. 

Vodne količine, koje treba da pušta brana Sa- 
lakovac, jesu: 

— za obezb jeden je dosadanjeg 

minimalne protoke u Žitomisliću 28 m * * 3 * * * * /sek 

— za navodnjavanje polja 

uz Netretvu 1,05 m 8 /sek 

— za navodnjavanje polja 

Donjih Blatija 12,36 m 3 /sek 

Svega: 41,41 m 8 /sek 


Br. 10. god. KI-1959 


Milkovic: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


321 


Te se puštaju kroz turbine, t. j. iskorišćuje se pad. 

— Za navodnjavanje Bijelog i Bi- 
šća polja vodna količina u iz- 
nosu od 5 m 3 /sek uzima se iz 
akumulacije, tako da je onda 
garantirani minimum za poljo- 
privredu 46,41 m 3 /sek 

Navodnjavanje područja Donje Neretve rije- 
šeno je sa tri sistema. Za mala polja uz Neretvu, 
od kojih su tri na lijevoj, a tri na desnoj obali, 
predviđeni su pojedinačni sistemi za svako polje, 
kao i za Svitave — Derane. 

Za lijevu stranu Neretvanskih Blatija predvi- 
đeno je kaptiranje iz Neretve uzvodno iz Metko- 
vića i jednim sprovočLnikom se navodnjava cijela 
strana, t. j. Kuti, Opuzen — ušće, u površini od 
5 493 ha. 

Za desnu stranu predviđen je zahvat iz Tre- 
bižata, dokle ima vode, a zatim iz Neretve, i je- 
dnim sprovodnikom navodnjava se cijela strana u 
površini od 3 319 ha. 

Zbog zaslanjivanja kod odvodnjavanja posta- 
vlja se zahtjev za što većim sniženjem podzemnih 
voda, i to u jesen, zimu i rano proljeće, kako bi 
pale oborine ispirale soli iz tla. 

Pored guste otvorene kanalske mreže projekti- 
rana je i podzemna drenaža, a sam rad crpki ure- 
dit će se tako, da kanalska mreža bude bez vode 
u jesen, zimi i u rano proljeće. Izgradnja sistema 
za navodnjavanje u prosjeku po neto ha kod ovog 
sistema stoji 248 000 Din. Najniže je u području 
Svitava— Derani 191 000 Din/ha, najviše u po- 
dručju Rogotin, 311 000 Din/ha. 

2. Hidrosistem Vrlika — Trebižat 

Okosnica tog sistema je najveća desna pritoka 
donjeg toka Neretve, troimena rijeka Tihaljina 
Mlada — Trebižat i njeni pritoci. 

Vrlika izvire u sjeverozapadnom dijelu Imotsko 
— Bekijskog polja, ponire na jugoistočnom dijelu 
istog polja, i javlja se kod mjesta Peć — Mlina kao 
Tihaljina do Kavazibašinog mosta, a odatle do 
Humca kao Mlade, a od Humca do ušća kao Tre- 
bižat. 

Tom sistemu pripadaju ova melioraciona po- 
dručja: 

Vir — Posušje — Kočerin, Imotsko — Bekijsko Po- 
lje, Tihaljina— Mlade— Trebižat, Plato Brotnja, 
Rastok — Jezerac i Vrgorsko Jezero. 

Nadmorska visina tih područja kreće se od 
kote 20 — 28 (Vrgorsko jezero) pa do kota 450 — 640 
(Virsko — Posuško polje). 

Od navedenih područja republičkom su grani- 
com presječena područja Rastok — Jezerac i Imot- 
sko— Baki jsko polje, dok se Vrgorsko jezero u cje- 
lini nalazi na teritoriji NR Hrvatske. 

Sva ostala polja su na teritoriji NR Bosne i 
Hercegovine. 

Tihaljina — Mlade— < -Trebižat ima poslije izgrad- 
nje tunela Petnik 49,5 km dužinu toka, zatim pre- 
ko 1,6 km tunela Petnik još 18,3 km Vrlike. 


Slivno područje iznosi 1 249 km 2 , a sa izgrad- 
njom tunela Petnik kapaciteta 64 m 3 /sek bit će 
velika voda kod Humca na 304 m 3 /sek. 

Sadanji kapacitet tunela Petnik iznosi 39 m/sek 3 . 
Njegovim proširenjem na 64 m 3 /sek., zajedno sa 
djelovanjem ponora Šainovac i drugih te retarda- 
cijom u Prološkom blatu, savladao bi se dotok 
Vrlike u količini od 120 m 3 /sek. U tom je sistemu 
glavni pritok Vrlike sa znatnim količinama voda 
Suvaja— Ričina bujica, koja izvire u Trebistovu 
(955 m). Kod Prološca na koti 288 ulazi u Imotsko 
— Bekijsko polje i jarugom »Suvaja« utiče u 
Vrliku. 

Zbog smanjenja poplavnog talasa i obezbjeđe- 
nja vodom za navodnjavanje područja u izgradnji 
su dvije retenzije i predviđena je izgradnja dviju 
akumulacija. 

Retenzija Prološkog Blata na koti 272 ima za- 
preminu od 15 miliona. 

Retenzija Rastovača na pritoku Ričine, Topalu 
na koti 602 imade sadržinu od 24 miliona. Njena 
je zadaća, pored retenzije, i kolmacija Posuškog 
Polja. 

Akumulacija Trebistovo na Ričini ima slivnu 
površinu 26 km 2 , visinu pregrade 35 m, s uspore- 
nom vodom na koti 920. Korisna zapremina iznosi 
16 miliona m 3 , dok je zapremina akumulacione 
vode 19 miliona m 3 . Njena izgradnja stajala bi 166 
miliona Din, odnosno, po 1 m 3 korisne zapremine, 
10,40 Din. Ona pokriva potrebe navodnjavanja 
Virskog— Posuškog polja i Kočerinskog u površini 
od 4 525 ha. 

Akumulacija Ričica 

U kanjonu Suvaje sa visinom brane 65 m i ko- 
tom usporene vode na 400 m dobiva se akumula- 
cija sadržine 44 miliona m 3 . U periodu opažanja 
od 1946 do 1958 prosječni srednji godišnji protok 
od 1,86 m 3 omogućuje ne samo godišnje već i više- 
godišnje izravnanje. 

Korisna zapremina iznosi 36 miliona m 3 , Što uz 
troškove izgradnje od 1165 miliona Din daje po 
1 m 3 vode 32,36 Din. 

Akumulacija potapa oko 200 ha poljoprivredne 
površine male produktivne vrijednosti i 48 seoskih 
zgrada. 

Zadatak te akumulacije je popravak vodnog 
režima i osiguranje vode za navodnjavanje 11 032 
ha, koliko iznosi površina Imotsko — Bekijskog po- 
lja, Plato-a Brotnjo i Vrgorskog jezera. 

Od ukupnih 25 355 ha, koliko iznosi površina 
za navodnjavanje, snabdjelo bi se iz: 

— akumulacije Trebistovo 4 525 ha, 

— akumulacije Ričica 11 032 ha, 

— iz vodnih tokova 9 798 ha. 

Raspodjela troškova izgradnje akumulacija te- 
reti područja, koja ona snabdijeva. 

Troškovi izgradnje sistema za navodnjavanje 
kreću se od 192 500 Din po 1 ha kod Rastoka— 
Jezerca do 389 000 Din kod Blato-a Brotnjo. Pro- 
sjek za cio sistem iznosi 319 200 Din po 1 ha. 


322 


Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


GRAĐEVINAR 


Kod rješavanja navodnjavanja zemljišta Vrgor- 
skog jezera mora se propuštati količina od 0,6 
m 3 /sek za napajanje izvora u primorju i desnom 
zaobalju Neretve. 

Zbog zaštite akumulacija kao iz melioracionog 
polja V irsko — Posuškog, Imotsko — Bekijskog treba 
izvršiti saniranje bujičnog područja. Površina tog 
bujičnog sliva iznosi 318,6 km 2 sa 18 bujica, za 
uređenje toga potrebno je 657 miliona, od čega za 
radove u koritu 364 i u slivu 293 miliona. Taj iznos 
tereti prvo neposredna polja sa 37 400 Din po 1 ha 
i polja, koja snabdijevaju akumulacije vodom, sa 
11 400 Din/ha. 

3. Hidrosistem Bijelo i Bišće polje 
sa Mostarskim Blatom 

Bijelo Polje počinje kod Salakovca i proteže se 
do Mostara; od Mostara do ušća Bune u Neretvu 
s obje strane pruža se Bišće Polje. 

Oba Polja treba zaštititi od bujica i navodniti. 
Vodu za navodnjavanje obezbjedit će akumulacije 
HE Salakovac. Projektirana betonska-gravitaciona 
brana imala bi hidrauličku visinu 45 m i obezbje- 
đivala normalan uspor na koti 123. Ukupna za- 
premana iznosila bi 68 hm 3 , od čega bi pri koti 118 
korisna zapremina bila 17 h 3 . 

Centrala je prilbranska i ukopana, smještena na 
lijevoj obali. S energetskog gledišta ekonomična 
su 2 agregata od po 180 m 3 /sek. Ona bi bila vršna, 
no sa garantovanim proticajnim minimumom u 
vegetacionom periodu, kako je već navedeno u hi- 
drosistemu Donja Neretva. 

Troškovi izgradnje bili bi 11 219 miliona, od 
čega na samu branu otpada 4 641 miliona, od 


čega je: 

brana 3 163, 

izmještaj pruge .... 556, 

izmještaj puta .... 922 


U troškovima izgradnje brane sudjeluje poljo- 
privreda sa 496 miilona Din. 

Po 1 ha izgradnja sitsema za navodnjavanje 
iznosi prosječno za oba polja 535 000 Din. 

Ukoliko se pokaže da se Dubrave u 4 hidro- 
sistemu ne mogu snabdijevati vodom za navodnja- 
vanje projektirane akumulacije na rijeci Zalomki 
i Nevesinjskom polju, to i za ovo područje treba 
obezbi jediti 1,1 mVsek, tako da bi se ukupno iz 
Salakovca moralo obezbijediti 47,5 m 3 /sek. 

Mostarsko Blato je kraško polje na koti 380 — 
300, jugozapadno od Mostara. Dosadan ja odvodnja 
izgrađenim tunelom Mostarsko Blato — Jasenica u 
Bišću Polju, kapaciteta 40 m 3 /sek, riješena je par- 
cijalno i ne zadovoljava. 

Od tokova, koji dotiču u Mostarsko Blato, jesu: 
Medine, Voštani, Orovnik, Biogradska Draga i 
Ljuti Dolac. Njihovo uređenje, zahvat i uvod u 
glavni recipijent Listiću, riješeno je u vezi s od- 
branom od poplava i odvodnjavanjem, tako da se 
u najnižem dijelu predviđa retencija u površini 
od 900 ha i proširenjem tunela na kapacitet od 


51 m 3 /sek. U vezi s time i regulacija Jasenice u 
Bišću Polju zbog prijema voda, koje će doticati 
iz Mostarskog Blata. 

Za navodnjavanje dolazi u obzir neto površina 
od 3800 ha, koja treba 3382 lit/sek. 

Izvor Lištice, Čmasnice i Zvatića obezbjeđuje 
2483 lit/sek, manjak u iznosu od 899 lit/sek morao 
bi se pokriti crpljenjem podzemne vode, čije se 
rezerve cijene u šljunčanom nanosu na oko 3 mi- 
liona m 3 . 

Po 1 ha neto navodnjene površine bili bi tro- 
škovi izgradnje 330 000 Din. 

4. Hidrosistem Dubrave, Vidovovo 
Polje i polja u dolini Neretve 

Taj sistem obuhvata područja: Dubrave, Vido- 
vo Polje i polja uz Neretvu od Bune do Počitelja. 
Ta polja uz Neretvu irnadu ukupnu površinu od 
258 ha, koja se nalazi u Zitomisličkom, Biletičkom, 
Kruševičkom, Bivoljem brdu, Ševaš njivama i Sur- 
manačkom polju. 

Kod tih područja primarno je rješenje pitanja 
uređenja bujica i navodnjavanja, osim kod Du- 
brave, gdje treba riješiti samo pitanje navodnja- 
vanja. Dubrave leže na visini od 150 — 280 m i ome- 
đene su sa juga Bregavom, zapada Neretvom i 
sjevera padinama kraškog masiva. 

Pitanje navodnjavanja rješava se u dvije vari- 
jante: 

1. U Nevesinjskom polju na rijeci Zalomki po- 
digla bi se akumulacija za obezbjeđenje navodnja- 
vanja Nevesinjskog polja i ujedno Dubrave. 

2. Uzima se voda iz Neretve, crpkama izgra- 
đenim kod Bivoljeg brda. Troškovi izgradnje obje 
varijante su podjednaki i nema velike razlike. U 
pitanju su jedino troškovi poogna, jer se u drugom 
slučaju mora dizati voda na visinu od 250 do 
300 m. 

Kako geološki ušlo vi za gradnju brane nisu is- 
pitani, to će se za- izgradnju akumulacije uzeti 
najpovoljnija varijanta. Zasada su uzeti troškovi 
dviju varijanata, tako da po 1 hektaru izgradnje 
sistema za navodnjavanje iznosi u Dubravama 
591 000 Din. Kod Vidova polja, koje se nalazi 
s obje strane Bregave kod Stoca, voda za navo- 
dnjavanje uzima se iz Bregave crpnim postroje- 
njem. Po 1 hektaru stajala bi izgradnja 210 000 
Din/ha. Za polja uz Neretvu usvojeno je crpljenje 
vode iz Neretve za svako polje ponaosob. 

Troškovi izgradnje sistema navodnjavanja po 
hektaru iznose u prosjeku 341 000 Din. 

U cjelini uzeto po melioracionim radovima na 
Neretvi vidimo da je: 

— prosječno ulaganje po svim vrstama radova na 
cijeloj površini iznosi po 1 ha 579 000 Din; 

— prosječno ulaganje po radovima navodnjavanja 
po 1 ha navodnjene površine iznosi 339 000 Din; 

— ulaganje po pojedinim melioracionim područji- 
ma za potrebe navodnjavanja kreće se u širo- 


Br. 10. god. XI-1959 Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


323 


kim granicama i to: od 192 500 Din po ha kod 
Rastoka — Jezerca do 591 000 Din po 1 ha kod 
Dubrava; 

— iskorištene su sve mogućnosti popravka posto- 
jećeg režima voda i snabdijevanja vodom tog 
aridnog područja; 

— obuhvaćene su sve raspoložive poljoprivredne 
površine, koje se mogu privesti intenzivnoj 
besprekidnoj proizvodnji u kraju gdje po glavi 
stanovnika ima svega 30°/o jugoslo venskog pro- 
sjeka zemljišta pogodnog za poljoprivrednu 
proizvodnju; 

— prosječno povećanje biljne proizvodnje iznosi 
7 puta. Ono polazi po područjima od 4,2 puta 
kod Brotnja pa do 13,4 puta kod Bijelog i Bišća 
polja; iznad 12 puta povećava se biljna proiz- 
vodnja kod Donjih Blatija, polja uz samu Ne- 
retvu i Kočerinskog polja; 

— takav porast biljne proizvodnje opravdava iz- 
nesena ulaganja; 

— na društvenoj imovini omogućit će se stvaranje 
socijalističkih gazdinstava, što dosada nije bilo 
moguće. 

MORAVA 

Po svome značenju i površini sliva, koji obu- 
hvaća 37 440 km 2 , druga rijeka u zemlji. Njen sliv 
obuhvata 14,3% teritorija FNR Jugoslavije ili 
41,5% ukupne površine NR Srbije. 

Pored tog, nažalost, ono zauzima i prvo mjesto 
po neuređenosti sliva — podivljalosti brojnih pri- 
toka, samog riječnog korita — stalnog pogoršava- 
nja uslova oticanja, i povećanja broja učestalosti 
plavljen ja terena, kao i činjenice da se dosada rje- 
šenju problema sliva Morave tako reći i nije po- 
klanjala pažnja. Dokaz tome je i činjenica, da je 
ukupna vrijednost svih dosada izvršenih radova 
svega 4 621 miliona Din — svega 6% vrijednosti 
radova, koji bi se u ovoj etapi prema predviđenom 
programu trebali izvesti. 

Pod nazivom Morava obuhvaćamo Veliku Mo- 
ravu, Južnu i Zapadnu Moravu. Od ukupne povr- 
šine sliva na Veliku Moravu otpada 16%, Južnu 
Moravu 41%, a Zapadnu Moravu 43%. 

Devastacija šuma, ogoljelost sliva dovela je do 
snažno razvijene erozije sa svim njenim posljedi- 
cama. Najbolju sliku o tome daje odnos malih pre- 
ma velikim vodama, koji je kod Velike Morave 
1:86, Zapadne Morave 1:67, a kod Južne Morave 
1:140. 

Od vodnih količina na ušću Morave u Dunav 

— Velika Morava daje svega 12%, dok 88% dolazi 
sa sliva Južne i Zapadne Morave. 

Velike vode plave riječne doline, koje su po 
svom sastavu aluvijalni nanosi i po plodnosti spa- 
daju u naša najplodnija tla. Poplave dosižu 188 760 
ha ili 67% melioracionog područja. 

Zbog neotpornih obala redovna je pojava iza 
svake velike vode promjena toka rijeke, odnošenje 
plodng zemljišta i ugrožavanje saobraćaj nica i na- 
selja. Svi dosada izvođeni radovi predstavljaju 


samo najhitnija, mjestimična osiguranja bilo sao- 
braćaja ili naselja, a najmanje plodnog zemljišta. 
Jedna od nezgodnih pojava je taloženje pronesenog 
nanosa u Dunavu, stvaranje plićaka i sprudova i 
otežavanje plovidbe internacionalnog plovnog 
puta. Dok je normalna pojava velikih voda u pro- 
ljeće i jesen, ljeti su vrlo česte suše. Nepovoljan 
odnos oborina po vremnu i propusnost tla često 
su uzrok podbacivanju prinosa, a ponekad, kao 
prošle godine, dovode do katastrofalnih razmjera, 
kad se postavlja pitanje ishrane ljudstva i stoke. 
Da se iskoriste postojeći prirodni uslovi za razvitak 
poljoprivrede u modernu intezivnu proizvodnju, 
jedno od kardinalnih pitanja je uređenje vodnog 
režima na tome području. 

Razrađena ekonomsko-tehnička dokumentacija 
obuhvatila je radove na uređenju bujica i zaštiti 
tla od erozije, regulaciji rijeka i odbrani od po- 
plava, odbrani od brdskih voda, odvodnjavanju i 
navodnjavanju na melioracionoj površini od 
280 000 ha, koja se nalazi u tri hidrosistema, i to: 

I. Velika Morava 124 000 ha 

II. Južna Morava 90 000 ha 

III. Zapadna Morava 66 000 ha 

U hidrosistemu Velike Morave imademo o 
područjima: 


u dolini Velike Morave 


— Dunavsko-Moravsko 

32 

000 

ha 

— Požarevaeko 

26 

000 

ha 

— Gornje Moravsko 

31 

000 

ha 

u dolinama pritoka: 




— Jasenice sa Kuburšnicom i 




Vel. Lugom 

28 

000 

ha 

— Lepenice 

4 

000 

ha 

— Resave 

3 

000 

ha 

Svega 

124 

000 

ha 


U hidrosistemu Južne Morave — po područjima: 
u dolini Južne Morave: 

— Trubarevo — ušće Nišave 12 000 ha 

— Ušće Nišave — Korvin Grad 5 000 ha 

— Korvin Grad — Grdelica 21 000 ha 

— Vranjska Kotlina 8 000 ha 

— Binačka Morava 7 000 ha 

u dolinama pritoka: 

— Nišava 8 000 ha 

— Toplica 26 000 ha j 

— Jablanica 3 000 ha 


Svega: 90 000 ha 


U hidrosistemu Zapadne Morave — po pod- 
ručjima: 

u dolini Zapadne Morave: 

— Čačanska kotlina 19 000 ha 

— Donja dolina Zapadne Morave 20 000 ha 

u dolinama pritoka: 

— Gruža 3 000 ha 

— Sitnica (pritoka Ibra) 24 000 ha 

Svega: 66 000 ha 


324 


Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


GRAĐEVINAR 


Površine, koje su zahvaćene programom, po 

vrstama radova kao i dužine tokova, koje se regu- Regulacije u km 

lišu, vide se iz naredne tabele: Površine u ha 


Sistem 

Regula- 

cije 

Bujice 

sliv 

Odbrana 
od poplave 

Odbrana 
od brdskih 
voda 

Odvo- 

dnjavanje 

Navo- 

dnjavanje 

Morava 

887,29 

610 100 

188 723 

' 189 842 

157 652 

79 260 

Od toga: 

I. Hidrosistem Velika Morava 

Velika Morava 

171,0 

57 400 

84 823 

75 263 

82 246 

— | 

# 

i pritok* 

143,52 

19 140 

17 500 

16 576 

16 376 

23 330 

II. Hidrosistem Južna Morava 

Južna Morava 

156,0 

108 800 

39 780 

38 200 

41 700 

25 000 

Pritoke 

172,87 

285 600 

13 020 

5 850 

5 840 

25 000 


III. Hidrosistem Zapadna Morava 


Zapadna Morava 

130,0 

98 400 

13 210 

32 363 

— 

2 850 

Pritoke 

113,9 

40 800 

20 390 

21 590 

11 290 

3 080 


Ukupan iznos potrebnih sredstava za izvršenje dinara. Uz iste uslove financiranja bila bi raspo- 

naprijed navedenih radova iznosi 77 000 miliona djela po izvorima financiranja i radovima ova: 

u milionima 


Hidrosistem 

Ukupan 

Izvori financiranja 

Postotak 

Vrsta radova 

iznos 

Savezni 

Ostali 

Savezni 

Ostali 

Morava 

77 000 

57 041 

19 959 

74 

26 

Od toga: 






1. Uređenje bujica 

15 914 

11 140 

4 774 

70 

30 

U tome: 

Velika Morava 

1 744 

1 221 

523 

70 

30 

Južna Morava 

10 980 

7 686 

3 294 

70 

30 

Zapadna Morava 

3 190 

2 223 

957 

70 

30 

2. Regulacije 

20 389 

18 421 

1 968 

91 

9 

U tome: 

Velika Morava 

11 752 

11 104 

648 

94 

6 

Južna Morava 

4 793 

4 032 

761 

84 

16 

Zapadna Morava 

3 844 

3 285 

559 

85 

15 

3. Odbrana od poplave 

8 711 

8 711 

— 

100 

— 

U tome: 

Velika Morava 

3 229 

3 229 

oq — & 

100 


Južna Morava 

4 307 

4 307 

■-<; . — 

100 

— 

Zapadna Morava 

1 175 

1 175 

■ — 

100 

— 


Br. 10. god. XI-1959 Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


325 


u milionima 


Hidrosistem 

Ukupan 

Izvori financiranja 

Postotak 

Vrsta radova 

iznos 

Savezni 

Ostali 

Savezni 

Ostali 

• 

4. Odbrana od brdskih 
voda 

1 200 

1200 

_ 

100 



U tome: 

Velika Morava 

1 200 

1200 

— 

100 

— 

5. Odvodnjavanje 

2 181 

1 181 

1 000 

54 

46 

U tome: 

Velika Morava 

2 181 

1 181 

1 000 

54 

46 

6. Navodnjavanje 

28 605 

16 388 

12 217 

57 

43 

U tome: 

Velika Morava 

6 830 

4 040 

2 790 

59 

41 

Južna Morava 

16 338 

8 490 

7 848 

52 

48 

Zapadna Morava 

5 437 

3 858 

1 579 

71 

29 


Od ukupno 1 060 aktivnih bujica sliva progra- 
mom je obuhvaćeno 356 bujica sa slivnom po- 
vršinom 6 101 km 2 sliva, i to samo onih, koje 
direktno napadaju vodotok, melioraciono područje 
ili buduće akumulacije za navodnjavanje. 

Stanje sliva vidi se najbolje iz obima radova, 
koje treba poduzeti i koji kod Morave dosižu 
20,7%> od ukupnog investicionog iznosa, dok kod 
Save 5,4% a Neretve 4,3%. 

Kod projektiranja regulacionih radova u 
glavnom toku kao i na pritocima nastojalo se što 
više približiti ustaljenim elementima uglednih 
dionica. 

Nepovoljne krivine su prosijecane, i tako je 
dobiveno skraćenje toka, koje ide od 9,8 do 27,8%. 
Na velikoj Moravi od sadanje dužine toka 221 km 
regulacijom se dobiva dužina od 171 km. Kod 
Južne Morave od sadanjih 153 km svest će se 
na 138 km, a kod Zapadne sa 180 km na 130 km 
duljine reguliranog toka. Regulacionim radovima 
obuhvaćeno je: 

U hidrosistemu Velike Morave: 

— Velika Morava od ušća u Dunav do Stalaća sa 
regulacijom ušća pritoka: Jasenice, Lepenice, 
potoka Bulinjaka, Lepenice-Rače, Gložanskog 
potoka, Osanice, Crnice, Trešnjevačkog i Jo- 
vačkog potoka. 

— pritoci: Jasenicu sa Kuburšnicom i Velikim 
Lugom, Lepenicom van inundacionog područja 
i Belica, Lugomir, Resava i Jovanovačka rijeka. 

U hidrosistemu Južne Morave: 

— Južna Morava sa regulacijom ušća pritoka: To- 
plice, Puste rijeke, Jablanice, Veternice, Mo- 
ravice, Nišave, Vlasine i Vrle u granicama 
inundacije Južne Morave. 

— pritoke: Nišava, Vlasina, Toplica, Jablanica, 
Veternica izvan inundacije Južne Morave. 


U hidrosistemu Zapadne Morave: 

— Zapadna Morava sa regulacijama ušća pritoka: 

Rasine, Pepeljuše, Gruže i Ibra u inundacio- 

nom području Zapadne Morave. 

— pritoci: Rasina, Pepeljuša, Gruža, Ibar i Sit- 
nica van inundacionog područja Zapadne Mo- 
rave. 

Regulacije pritoka van inundacionog područja 
financiraju se sa 50% iz saveznih i 50% iz ostalih 
izvora. Regulacioni radovi na Moravama sa regu- 
lacijama ušća pritoka financiraju se iz saveznih 
sredstava. 

Velike vode Morave kao i pritoka sprovode se 
odbrambenim nasipima podignutim na obim oba- 
lama s odgovarajućim razmakom i nadvišenjem 
nad veliku vodu. 

Takovim rješenjem presječena su melioraciona 
područja na kasete, za koje je zasebno riješeno 
pitanje odbrane od brdskih voda i odvodnjavanja. 
Povoljan položaj i kratkotrajnost poplavnog vala 
na mnogim kasetama dopušta gravitacioni ispust 
zaobalnih voda naročito u Južnoj i Zapadnoj 
Moravi. 

Po pitanju navodnjavanja obuhvaća se sada 
površina od 79 260 ha okruglo 80 000 ha, no 
osnovnim radovima, t. j. akumulacijama koje su 
predviđene, obezbij edena je vodna količina za 
130 000 ha. 

U hidrosistemu Velika Morava navodnjavalo 
bi se: 

— u dolini Jasenice 20 330 ha 

— u dolini Lepenice 3 000 ha 

Na rijeci Jasenici projektirane su dvije veće 
akumulacije, Šatornja i Božurnja, a u slivu 10 
malih. Ukupna zapremina akumulirane vode iz- 
nijela bi 89,3 miliona m 3 , od toga neto 71,7 mi- 
liona m 3 . 


326 


Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


GRAĐEVINAR 


Akumulacija Šatornja projektirana je kao 
armirana betonska olakšana lučna brana s kon- 
traforima visine 41,5 m. Ukupna zapremina imala 
bi 19 miliona m 3 , korisna 14.2 miliona m 3 . Po 
1 m 3 korisne zapremine bili bi troškovi izgradnje 
50,7 Din. 

Akumulacija Božurnja imade visinu 40,3 m, 
sadržinu 44 miliona m 3 od čega neto 35 miliona 
m 3 . Po 1 m 3 korisne zapremine troškovi izgradnje 
iznijeli bi 26,0 Din. 

10 manjih akumulacija imadu zemljane pre- 
grade visine od 11,5 do 14 m, korisna zapremina 
kreće se od 1 do 3 miliona m 3 , a cijena po 1 m 3 
neto zapremine od 23,3 Din do 31,7 Din. Po 1 ha 
navodnjene površine u tom sistemu potrebno je 
ulaganje od 285 000 Din. 

U dolini Lepenice za navodnjavanje projekto- 
vana je nasuta brana visine 37 m na pritoci Uglje- 
šnici. Ta akumulacija »Grbica« imala bi ukupnu 
zapreminu 10,5 miliona m 3 , a korisnu 7,07 miliona 
m 3 . Voda se sa te akumulacije dovodi u basen za 
izravnan je »Opornicu« kanalom dugim 11 km. 

Odavde se voda razvodi na zalivna polja, od 
kojih je 1 000 ha u dolini Ugljenice — Petrovačke 
rijeke i 2 000 ha u dolini Lepenice. Po 1 ha na- 
vodnjavane površine u tom sistemu potrebno je 
uložiti 348 000 Din. 

U Hidrosistemu Južna Morava predviđa se 

navodnjavati 25 000 ha 

od toga: 

u dolini Nišave 4 000 ha 

u području Korvin Grad Grdelica 21 000 ha. 

Potrebna voda za to navodnjavanje obezbjeđuje 
se izgradnjom akumulacije na rijeci Vlasini kod 
Vlasotinaca. 

Ukupna zapremina iznosi 142 miliona m 3 , ko- 
risna 120 miliona m 3 . Troškovi izgradnje po 1 m 3 
korisne zapremine iznose 14,15 Din. 

Količina akumulirane vode sa dotokom za vri- 
jeme vegetacionog perioda obezbjeđuje vodu za 
navodnjavanje 56 000 ha. U ovom periodu obu- 
hvaćeno je samo 25 000 ha, pa je investiciono ula- 
ganje po 1 ha navodnjavane površine 322 000 Din. 
Po izgradnji cijele površine od 56 000 ha to bi 
opterećenje palo na 284 300 Din po 1 ha. 

U sistemu Zapadna Morava navodnjava bi se 


površina od 5 850 ha 

Od toga: 

u dolini Gruže 3 080 ha 


u dolini Dičine, uz Ćemernicu 
i dio lijeve terase Čačanske doline 2 770 ha. 
U dolini Gruže za navodnjavanje obezbjeđuje 
vodu propektirana akumulacija »Tucački naper« 
na rijeci Gruži ukupne zapremine 12 miliona m 3 , 
korisne 9 miliona m 3 . 

Brana je nasuta kamena visine 23 m. Po 1 m 3 
korisne zapremine troškovi izgradnje iznose 50 Din. 

U sistem po 1 ha navodnjene površine treba 
uložiti 524 000 Din, 


Potrebna voda za navodnjavanje Čačanske 
kotline i Donje doline Zapadne Morave obezbje- 
đuje se izgradnjom dviju akumulacija, i to: 

— akumulacija Roge na Velikom Rzavu pri- 
toci Moravice kod Požege i 

— akumulacije »Brdjani« na Dičini pritoci 
Čemernice. 

Akumulacije Roge imala bi ukupnu zapreminu 
128 miliona m 3 , od čega korisnu 123 miliona m 3 . 
Po 1 m 3 korisne zapremine troškovi izgradnje iz- 
nose 12,5 Din. Voda iz te akumulacije će oticati 
koritom Moravice i Zapadne Morave do zahvata 
za Čačansku dolinu. 

Povećanjem ljetnog protoka povećava se i pro- 
izvodnja električne energije u HE Međuvršje i HE 
Ovčar-Kablar za 11 miliona kWh. Za navodnja- 
vanje zemljišta u dolini Dičine, Čemernice, Ljubić- 
kog polja te lijeve terase Čačanske doline pred- 
viđena je izgradnja akumulacije »Brđani« ukupne 
sadržine 44 miliona m 3 , od čega je korisna za- 
premina 35 miliona m 3 . 

Po 1 m 3 korisne zapremine građevinski tro- 
škovi iznose 31,40 Din. 

Iz akumulacije »Brđani« navodnjavala bi se 
površina od 8000 ha, od čega bi otpalo na Dičinu 
800 ha, dio polja uz Čemernicu 450 ha, na lijevu 
terasu Čačanske doline 6 200 ha. 

Iz akumulacije Roge navodnjavalo bi se u Ča- 
čanskoj dolini 11 467 ha a u Donjoj dolini 19 880 
ha svega 31 347 ha, za što je potreba vode 94,5 
miliona m 3 . 

U programu za sada obuhvaćena je izgradnja 
obiju akumulacija i natapna površina od svega 
2 770 ha. 

U perspektivi — izgradnjom cjelokupne na- 
tapne površine, t. j. 39 347 ha — bila bi uložena 
investicija po 1 ha 308 000 Din. 

Ukupna zapremina akumulacije iznosi 490 mi- 
liona m 3 , od čega korisna 424 miliona m 3 . S tom 
količinom vode može se navodnjavati površina od 
130 000 ha, dok je u programu obuhvaćeno 79 260 
ha, pa bi višak vode oplemenjivao male vode Mo- 
rave i pružao mogućnost postepenog razvitka na- 
vodnjavanja do navedene površine. 

U programu imamo sisteme, koji se u cijelosti 
završavaju i iskorišćuju svu akumuliranu vodu 
kao Jasenički, Lepenički i Gružanski, sisteme koji 
se dovršavaju, no njihove akumulacije imaju veće 
količine obezbij edene vode, a to su Nišavski i 
područje Korvin Grad, Grdelica, sisteme, koji se 
djelimično izgrađuju u ovoj etapi i iskorišćuju 
samo dio akumulirane vode. 

Po ulaganjima po 1 ha navodnjavane površine 
kod gotovih sistema najjeftiniji je Jasenički sa 
285 000 Din, najskuplji Gružanski sa 524 000 Din. 

U usporedbi s Neretvom Gružanski sistem spada 
u sisteme Neretve, gdje je investicija po 1 ha za 
navodnjavanje iznad 500 000 Din, a to su Dubrave, 
Bijelo i Bišće polje. 

Prosječno ulaganje u radove navodnjavanja po 
1 ha navodnjene površine u ovoj etapi iznosi kod 
Morave 362 000 Din, kod Neretve 339 000 Din, no 


Br. 10. god. XI-1959 Milković: O zakonskim predlozima za Savu, Neretvu i Moravu 


327 


moramo odmah uočiti i to, da je sa ulaganjima kod 
Morave obezbij edena voda za navodnjavanje još 
daljnjih 50 740 ha, što nije slučaj kod Neretve. 
Kad se navodnjavanjem obuhvate sve površine, 
onda će prosjek biti 297 000 Din po ha. 


Izvršenjem radova doći će do promjene isko- 
rišćenja zemljišta. Na račun livada i pašnjaka 
proširit će se površina pod oranicama sa 218 236 
ha na 259 522 ha. 


U vezi s tom promjenom pretpostavlja se i po- 
rast proizvodnje. 




U 

tonama 


Sadanje 

Buduće 



stanje 

stanje 

Razlika 

Pšenica 

88 773 

269 805 

181 032 

Kukuruz 

205 176 

714 110 

508 934 

Ostala žita 

9 296 

18 949 

9 653 

Šećerna repa 

126 668 

455 855 

329 187 

Suncokret 

1 197 

5 033 

3 836 

Konoplj a 

7 844 

17 648 

9 804 

Krumpir 

27 198 

50 236 

23 038 

Pasulj 

787 

2 922 

2 135 

Povrće 

46 940 

195 085 

148 145 


Krmno bilje 121 011 761 753 640 742 

Voće 10 118 25 374 15 256 

Grožđe 3 538 5 886 2 348 

Da se ostvari predviđena proizvodnja, treba 
izvršiti dopunska ulaganja u osnovna i obrtna 
sredstva prema približnim računima oko 15 500 
miliona Din. 

Računajući po sadanjim cijenama poljoprivred- 
nih produkata i reprodukcionog materijala, vri- 
jednost bruto produkta penje se sa 13 597 miliona 
na 48 932 miliona, a prosječan dohodak sa 2 096 
miliona na 23 176 miliona. 

Dal j na korist je otklanjanje prosječnih go- 
dišnjih šteta u iznosu od oko 4 milijarde Din i po- 
većanje produkcije kod HE Međuvršje i HE Ovčar- 
Kablar za oko 11 miliona kWh. 

Donošenjem Zakona o Savi, Neretvi i Moravi 
pored već donesenih Zakona o financiranju hidro- 
sistema Dunav — Tisa — Dunav i melioracija u NR 
Makedoniji bili bi obuhvaćeni najjači potencijali. 

Preostaje još pitanje Podravine, t. j. rijeke 
Drave, kao i obezbjeđenje vode za poljoprivredu 
Savske doline. 


NEKI PROBLEMI NASUTIH BRANA* 

Dr. Ing. Ervin Nonveiller, Geoistraživanja, Zagreb 


Uvod 

Danas smo svjedoci ogromnog napretka u gra- 
đevinarstvu kroz nekoliko posljednjih dekada. 
Teorije na kojima se temelje naši proračuni, pro- 
finjene su, a njihova primjena je pojednostavnje- 
na. Najnoviji razvoj elektronskih računala upravo 
revolucionira primjenu kompliciranih teoretskih 
proračuna u dnevnoj praksi projektiranja. Građe- 
vinski inženjeri su dobili strojeve, pomoću kojih 
mogu ostvarivati zapanjujuće građevine i mije- 
njati izgled prirode gradeći velike saobraćajnice, 
ogromne mostove, postavljajući umjetne otoke u 
oceane, ukroćujući vodne snage, koje su mileni- 
jima tekle neiskorištene, gradeći velike umjetne 
brane za akumulaciju vode u svrhu zaštite od po- 
plava, irigaciju i proizvodnju električne energije; 
to su samo neki primjeri iz djelatnosti građevinar- 
stva. S druge strane vidimo, da neki narodi u tom 
općem progresu vode, dok drugi još znatno zao- 
staju. Zato je izmjena iskustava među inženjerima 
raznih naroda veoma korisna, i drago mi je što mi 
se pružila prilika da ovdje govorim o građevin- 
skim iskustvima stečenim u posljednje vrijeme u 
Jugoslaviji. Moglo bi se posumnjati, da iskustva 
Jugoslavije, koja na tehničkom polju još nije do- 
bro poznata u svijetu, mogu biti od veće koristi. 
Ali za harmoničan tehnički i ekonomski razvoj 
moraju se uzeti u obzir stvarni uvjeti i mogućnosti 

* Prijevod predavanja održanog u Institute of En- 
gineers (Pakistan) u Karachi — dne 2. augusta 1958. g. 


svake zemlje, pa su od naročitog interesa primjeri 
i iskustva zemalja, koje su na sličnom stepenu 
razvoja. Jugoslavija je upravo takova zemlja, koja 
je kroz posljednje dekade postigla brz ekonomski 
razvoj pod specifičnim okolnostima, pa bi naša 
iskustva mogla biti od interesa za Pakistan, Ogra- 
ničiti ćemo se na izlaganje problema nasutih bra- 
na, koje su po mojem mišljenju od velikog znače- 
nja za vašu zemlju — toplu i suhu, ali u kojoj ipak 
razorne poplave ugrožavaju živote i žetve. Aku- 
mulacije ostvarene pomoću brana za natapanje, 
opskrbu vodom, zaštitu od poplave i proizvodnju 
električne energije od osnovne su važnosti za raz- 
voj poljoprivrede i industrije i za harmonični 
razvitak privrede Pakistana. 

Ima više historijskih podataka o branama i na- 
sipima za natapanje i zaštitu od poplava u velikim 
riječnim dolinama, koje su bile kolijevka ljudske 
civilizacije. U ovom dijelu azijskog kontinenta i 
danas ima takovih starih građevina, koje su još 
uvijek u uporabi. Sve su te građevine ostvarili 
iznimno talentirani individui, koji su svoja ostva- 
renja temeljili na tradiciji, intuiciji i ličnom isku- 
stvu. Takav način projektiranja i građenja ne bi, 
međutim, mogao zadovoljiti potrebe civilizacije 
koja se intenzivno razvija, i srećom je zamijenjen 
racionalnim znanstvenim metodama. U našem je 
primjeru razvoj geomehanike omogućio svakom 
prosječnom inženjeru da rješava probleme nasutih 
brana oslanjajući se na slične izvedene objekte i 


328 


Nonveiller: Neki problemi nasutih brana 


GRAĐEVINAR 


iskustva, koja su danas svakome dostupna zahva- 
ljujući međunarodnoj suradnji inženjera i struč- 
njaka raznih nacija. 

Izbor mjesta za građenje 

U mnogim dijelovima svijeta iskorištena je već 
većina povoljnih gradilišta za brane; inženjeri se 
moraju zadovoljiti s onima, koja dosada nisu uzeta 
u obzir, pa se danas moraju rješavati problemi, 
koji su se prije smatrali nerješivim. Takav razvoj, 
naravno, nije ograničen samo na razvijene zemlje, 
jer je on donio bitnu promjenu nazora i shvatanja 
o branama i problemima brana uopće. 


U nekim će slučajevima biti potrebne zaštitne 
mjere, da se spriječe pretjerani gubici vode iz 
basena. U drugima može količina filtrirane vode 
biti sporedna, ali drugi problemi mogu zahtijevati, 
da se poduzmu zaštitne mjere (djelovanje uzgona, 
regresivna erozija temeljnog tla i t. d.). Smanjenje 
protoka ispod brane može se postići injektiranjem 
tla ili izradom nepropusne obloge površine tla ne- 
posredno uzvodno od brane. Ponekad se primije- 
njuju i zagati od žmurja, ali njihovo djelovanje 
nije veliko. 

U pjeskovitom i šljunkovitom tlu voda, koja 
protiče ispod brane, može izazvati eroziju stalnim 



SI. 1: Poprečni presjek brane u Šipovu (projekt) 


Prikladnost mjesta za građenje brane razmatra 
se s različitih gledišta; to su: 

— morfologija, 

— propusnost tla za vodu, 

— uvjeti temeljenja, 

— evakuacija velike vode. 

Morfološki uvjeti. Doline trapeznog, 
XJ- ili V-presjeka jednako su prikladne za nasute 
brane, s jedinom primjedbom, da oštre promjene 
nagiba kosina na bokovima doline mogu uzroko- 
vati nepoželjne diferencije slijeganja i pukotine. 
Naravno, uska dolina povoljnija je od široke. 

Propusnost za vodu. Mogućnost zadr- 
žavanja vode u akumulacionom basenu zavisi od 
općih geoloških prilika i u velikoj mjeri od oso- 
bina tla u neposrednoj okolini brane, gdje voda 
najkraćim putem može istjecati iz basena. Tlo 
ispod brane može se sastojati od ovih vrsta stijene: 

— nepropusne zdrave stijene ili naslage gline 
— mala propusnost, 

— uslojene i raspucale stijene — mala do ve- 
lika propusnost, 

raspucane stijene podložne otapanju u vodi 
(vapnenac) — velika propusnost, 

— pijesak i šljunak — srednja do velika pro- 
pusnost. 


iznošenjem manjih čestica, ako je izlazni gradijent 
i Iž 1. U homogenom tlu obrnuti filteri daju efi- 
kasnu zaštitu, a izlazni gradijent može biti i veći 
od i = 1 ako je površina filtera na odgovarajući 
način opterećena. Ako u tlu postoje kanali veće 
propusnosti, koncentracija protoka može također 
izazvati eroziju. U takvim su slučajevima efikasni 
odušni bunari, jer skreću smjer tečenja vode od 
vertikalnog u horizontalni. I u ovom su slučaju 
neophodno potrebni zaštitni filterski prelazi uz sti- 
jene bunara. 

Temeljenje 

Temeljno tlo na predviđenom mjestu građenja 
može da se sastoji od različitih formacija: 

— stijena, tvrda do meka, 

— šljunak i samci, 

— pijesak, 

— prašinaste i glinovite naslage, 

— mješavine od šljunka do gline. 

Na stjenovitim temeljima nosivost tla i stabil- 
nost temelja nisu u pitanju. Šljunčane naslage sa 
samcima su redovno jako zbijene i slijeganje te- 
melja nije veliko. 

Gustoća pjeskovitog temeljnog tla od vanredne 
je važnosti za sigurno fundiran je nasutih brana, 
naročito u zemljotresnim područjima. Potresi i vi- 


Br. 10. god. XI-1959 


Nonveiller: Neki problemi nasutih brana 


329 


bracije mogu izazvati preslaganje pijeska u zbije- 
nije stanje, zbog čega se povećava porni tlak vode 
i nastaje »tekuće stanje« pijeska, što može uzroko- 
vati djelomično ili potpuno rušenje brane. 

U svim slučajevima fundiranja na prašinastom 
i glinovitom tlu mora se uzeti u obzir konsolida- 
ciono slijeganje, koje nastaje zbog istiskivanja 
vode iz pora tla u svakom slučaju povećanja 
opterećenja. Brzina, kojom se taj proces odvija, 
ovisi od karakteristika tla i duljine puteva za fil- 
traciju vode. S napredovanjem procesa konsolida- 
cije raste i čvrstoća tla za smicanje, pa je najkri- 
tičnije stanje temelja neposredno nakon dovršenja 
gradnje. 

Slika 1 prikazuje poprečni presjek brane Ši- 
povo, koja je projektirana za akumulaciju u dolini 
Plive. Temeljno tlo u dolini rijeke sastoji se od 
nekonsolidiranih jezerskih naslaga debljine do 
30 m. Bile su potrebne široke berme i blage kosine 
kombinirane drenovima za ubrzanje konsolidacije 
mekih jezerskih naslaga i postepeno povećanje nji- 
hove čvrstoće za smicanje, da bi se omogućilo 
građenje 75 m visoke brane. Predviđeni su verti- 
kalni drenovi od pijeska na međusobnom razmaku 
od 5 m, da bi se konsolidirao porni tlak, koji na- 
staje u sloju od opterećenja nasipom kroz jednu 
građevnu sezonu, prije nego se u narednoj nastavi 
sa građenjem. Predviđa se građenje brane u eta- 
pama kroz pet godina. 

Takovi su drenovi uspješno primijenjeni za 
stabilizaciju temelja i kosina zaštitnih nasipa na 
mekom tlu jednog kanala u Italiji, za jednu nasutu 
branu u Španiji, za rješenje mnogih sličnih pro- 
blema u Švedskoj, gdje je konstruiran posebni 
stroj za utiskivanje papirnatih drenova u tlo. 

Evakuacija velikih voda 

Nasute se brane moraju zaštititi od preplavlji- 
van ja, jer bi to uzrokovalo eroziju krune brane 
i nizvodne kosine s rapidnim progresivnim pove- 
ćavanjem protoka i erozije. Mogu se primijeniti 
različni tipovi preliva bez zapornica ili sa zapor- 





SI. 2: Čvrstoća gline za smicanje 


nicama, koje automatski reguliraju vodostaj aku- 
mulacije, ali se daje prednost otvorenim prelivima 
bez mehanizama, koji bi mogli i zatajiti. Ponekad 
se predviđaju i »sigurnosni ventili«, postrani niski 
zemljani nasipi, koji se u slučaju prelivanja kod 
iznimno visoke vode sruše i time povećaju kapa- 
citet preliva. Nakon sniženja vodostaja takovi se 
nasipi ponovno uspostave uz male troškove. 

Nastojanja da se nađe prikladno rješenje za 
prelivanje vode preko nasutih brana nisu još do- 
nijela većeg uspjeha. Kod gradnje nekih nasutih 
brana u Meksiku predviđena je evakuacija dijela 
velike vode za vrijeme građenja preko još nedo- 
vršene brane, uz zaštitu nizvodne kosine želje- 
znim mrežama. U tom je smislu veoma zanimljivo 
povoljno iskustvo sa zagatima za građenje beton- 
ske brane Warsak na rijeci Kabul (Pakistan). Za- 
gati su izrađeni u tekućoj vodi kao nasute brane 
od kamena i šljunka s jezgrom od gline. Kruna je 
zaštićena nasipom od teških kamenih blokova i 
zidanom kamenom oblogom. Ti su zagati uspješno 
odolijevali protoku od skoro 6000 m 3 /sec kroz 
dvije sezone. Pozitivno iskustvo s tim zagatima 
moglo bi doprinijeti promjeni postojećih gledišta 

0 mogućnosti gradnje sigurnih prelijeva preko 
nasutih brana. 

Ispitivanje mjesta građenja 

Nakon prethodnog izbora mjesta za građenje 
brane na temelju morfološke prikladnosti potreb- 
na su detaljnija ispitivanja. U tu svrhu treba izvr- 
šiti opće geološko kartiranje područja akumulacije, 
opažanje vrela, temeljne vode i drugih osobitosti. 
Zatim treba bušenjem detaljno ispitati: 

— opće geološke prilike, rasjede i druge mo- 
gućne nepravilnosti, 

— inženjerske osobine temeljnog tla, 

— propusnost temelja i bokova uz branu. 

Konačni izbor mjesta za branu temeljit će se 

na rezultatima takovih ispitivanja. Prethodnim 
ispitivanjima treba ustanoviti i mogućne izvore 
materijala za nasipanje brane. Ta će se područja 
detaljnije ispitati bušenjem, da se odrede osobine 

1 raspoložive količine raznih vrsta materijala. Je- 
dnostavnim pokusima na terenu može se dobiti 
detaljna slika o vrstama pjeskovitih, šljunkovitih 
i glinovitih materijala bez ikakovih opita u labo- 
ratoriju. 

Program laboratorijskog ispitivanja razrađuje 
se na temelju rezultata prethodnog ispitivanja 
pozajmišta i mjesta građenja. Od raspoloživih uzo- 
raka tla odabere se dovoljan broj reprezentativnih 
uzoraka, na kojima se izvode ovi opiti: 

— opća klasifikacija, 

— ispitivanje fizikalnih osobina tla za fundi- 
ran je, 

— ispitivanje osobina zbijenih materijala za 
nasipanje brane. 

Opća klasifikacija sadrži ove opite: 

— Atterbergove granice konzistencije, indeks 
plasticiteta, indeks aktivnosti, 


330 


Nonveiller: Neki problemi nasutih brana 


GRAĐEVINAR 


— granulometrijski sastav, 

— porozitet 

— vlažnost i postotak zasićenosti nepore- 
mećenih uzoraka, 

— specifična težina. 

Fizikalne osobine materijala određuju se po- 
moću ovih opita: 

— čvrstoća za smicanje (pomoću krilne sonde 
u mekim materijalima), 

— aksijalna čvrstoća cilindričnih uzoraka, 

— kompresija sa spriječenim bočnim širenjem, 

— propusnost za vodu, 


nj a tlaka u porama, dat će otpornost za smicanje 
s. na pravcu I na slici 2. Ako se nakon konsoli- 
dacije kod napona p x normalni napon poveća na 
p 2 i uzorak odmah smiče, njegova otpornost za 
smicanje se ne će povećati, jer će cio prirast nor- 
malnog napona uzrokovati porast vode u porama 
za cijeli iznos u = p 2 — p A , a normalni naponi 
među česticama će ostati nepromijenjeni. S druge 
strane uzorak, konsolidiran kod napona p lf koji 
se nakon toga rastereti na napon p 3 i smiče 
veoma polagano, imat će otpornost za smicanje s 3 
na pravcu II (si. 2). Ako se međutim taj uzorak 
smiče bez konsolidacije nakon rasterećenja na p 3 , 


f 

iy 



SI. 3: Shema triaksijalne ćelije za mjerenje čvrstoće za smicanje sipkih i korozivnih materijala 


— triaksijalna kompresija za određivanje čvr- 
stoće za smicanje. 

Slično će se na uzorcima nabijenog tla odrediti: 

— optimalna vlažnost za nabijanje, 

— stišljivost i konsolidacija, 

— propusnost za vodu, 

— čvrstoća za smicanje. 

Najvažnija osobina materijala za dimenzioni- 
ranje nasutih brana je čvrstoća za smicanje, koju 
je prvi ispitivao i formulirao francuski inženjer 
Coulomb u XVIII. stoljeću. Njegov izraz za čvr- 
stoću za smicanje glasi: 

s = c + p • tg 9 ; 

c = kohezija, 9 = kut trenja, p = normalni napon. 
Već odavna prodrla je spoznaja, da ni c ni 9 
nisu neovisne karakteristike materijala, ali je tek 
u najnovije vrijeme nađeno adekvatnije rješenje 
na temelju detaljnih laboratorijskih ispitivanja. 

Čvrstoća za smicanje ovisi o početnoj vlažnosti 
uzorka i o historiji opterećivanja prije smicanja. 
Uzorak, koji je ugrađen u aparat za smicanje s ve- 
likom početnom sadržinom vlage, pa je konsolidi- 
ran kod normalnog napona p x i nakon toga smi- 
can tako sporo, da se vlažnost može uvijek prila- 
goditi nastaloj deformaciji bez stvaranja poveća- 


njegova će otpornost za smicanje biti između s t i 
s 3 u ovisnosti o veličini negativnog pornog tlaka 
u rasterećenom uzorku. 

Ti se odnosi izražavaju jednadžbom 
s = c' + (p — u) tg <p'; 
p = ukupni normalni napon; 
u = porni tlak u uzorku kod smicanja; 
c = p x tg 9 C zavisi od historije opterećenja 
uzorka. 

Porni tlak u može se mjeriti u triaksijalnom 
aparatu pomoću posebnog uređaja, skiciranog na 
slici 3. Karakteristika pornog tlaka za određeni 
materijal može se izraziti kao 
u=Bip 

B = karakteristika pornog tlaka, 

A p = porast većeg glavnog napona u uzorku. 
Mjerenja izvedena u raznim branama u USA i 
u Engleskoj, a i u brani ILokvarka pokazuju, da 
porni tlak u jezgri od koherentnog materijala 
može narasti do visokih vrijednosti tokom optere- 
ćivanj a rastućom visinom brane za 
vrijeme građenja. 

U jezgri brane Lokvarka ugrađen je elektro- 
akustični uređaj prema slici 5 za mjerenje tlaka 
vode u porama, kojem nije potreban komplicirani 


Br. 10. god. XI-1959 


Nonveiller: Neki problemi nasutih brana 


331 


uređaj za evakuiranje mjehurima zraka iz vodova. 
I u nekim drugim branama u Evropi takav je ure- 
đaj primijenjen s uspjehom. 

Analiza stabilnosti 

Obično se stabilnost kosina nasutih brana ispi- 
tuje pomoću kružnih kliznih ploha. Tangencijalna 
sila T n , potrebna da se održi u ravnoteži cilin- 
drični odsječak kosine iznad klizne plohe, kompa- 
rira se s mogućnom tangencijalnom otpornošću 
materijala na kliznoj plohi T a . Kvocijent tih dviju 
sila naziva se faktor sigurnosti: 


svaki krug dobiva u roku od 7 sec, dok obični 
račun traje 1 — 2 sata. 

U nekim slučajevima klizne plohe mogu jako 
odstupati od pretpostavljenog kružnog oblika. Mo- 
delna ispitivanja su pokazala, da u nehomogenim 
nasipima klizna ploha može biti i konveksna, kako 
je prikazano na slici 6. Na temelju rezultata de- 
taljne studije tog fenomena razrađena je jedno- 
stavna grafička metoda za analizu stabilnosti zoni- 
ranih kosina. Ta je metoda također provjerena 
rezultatima ispitivanja na modelima zoniranih 
nasipa. 


; 



SI. 4: Prezometarska ćelija za mjerenje punog tlaka u zemlji 


T 

F = — >10 

r s T = A » u 
1 n 

Obično se traži, da faktor sigurnosti iznosi 1,5, 
ali za ekstremne slučajeve kratkotrajnog optere- 
ćenja može se dozvoliti i F s = 1,2, ako su karak- 
teristike materijala pouzdano poznate. Pouzdanost 
takove metode proračunavan ja stabilnosti, koja je 
prvi puta primijenjena u Švedskoj za analizu ru- 
šenja keja u Goteborgu 1915. g., provjerena je na 
mnogim primjerima rušenja prirodnih i umjetnih 
kosina. U praksu su uvedene razne pojednostavnje- 
ne metode grafičkog ili analitičkog proračuna sta- 
bilnosti, koje su manje ili više točne. 

Većinom se odsječak iznad klizne plohe podi- 
jeli na vertikalne lamele, kojih se ravnoteža poje- 
dinačno promatra. Problem je statički jednostruko 
neodređen, pa se u račun moraju uvesti neke pret- 
postavke o raspodjeli napona duž klizne plohe. 
Većinom se i reakcije sile među lamelama ne uzi- 
maju u obzir. Ipak su rezultati proračuna za po- 
trebe prakse dovoljno točni. 

Analitička metoda Dr. Bishopa (Imperial Col- 
lege, London) prikladna je za točnije analize sta- 
bilnosti na kružnim kliznim plohama. Ta je me- 
toda u najnovije vrijeme prilagođena za računanje 
pomoću elektronskih računala, pa se rezultat za 


Stabilnost kosina 60 m visoke brane Peruča na 
Cetini, koja je upravo sada dovršena, analizirana 
je komparativno po različitim metodama. Kompa- 
racija dobivenih rezultata prikazana je na slici 7, 
i ona pokazuje, da duboke konveksne klizne plohe 
imaju najmanji faktor sigurnosti, pa su i najopa- 
snije. Tako provedena detaljna studija stabilnosti 
kosina omogućila je da se brana sagradi s veoma 
strmim kosinama u nagibu 1 : 1,5, što je znatno 
smanjilo ne samo troškove građenja brane nego i 
dovodnih tunela i temeljnog ispusta. 

Nedavno su Samsioe (Švedska) i Trollop (Au- 
stralija) na temelju teoretskih razmatranja tako- 
đer zaključili, da konveksne klizne plohe mogu biti 
najopasnije za stabilnost kosina. 

Nasute brane od kamena 

Na mnogim mjestima gdje nema dovoljno ze- 
mlje za nasipanje brane, može se s uspjehom pri- 
mijeniti nasip od kamena. Mnogo je takovih brana 
sagrađeno u Sjevernoj Africi, USA i u drugim 
zemljama, neke s vertikalnom ili uzvodnom kosom 
jezgrom od gline, neke s uzvodnom nepropusnom 
membranom od drveta, asfalta ili armiranog be- 
tona. Kamen ima veliku otpornost za smicanje, pa 
su kosine takovih brana redovno strme, između 
1 : 1 i 1 : 1,5. 



332 


Nonveiller: Neki problemi nasutih brana 


GRAĐEVINAR 


Za nabijan je nasipa od kamena primijenjene su 
razne metode. U Sjevernoj Africi bilo je pred 
nekih 20 godina uobičajeno da se takove brane 
grade od velikih kamenih blokova, koji su se po- 
stavljali na mjesto pomoću dizalica, a preostali pro- 
stori među blokovima ispunjavali su se ručno ma- 
njim kamenjem. Pijesak i sitan kamen isključeni 
su u potpunosti iz nasipa. U USA, gdje je nasto- 
janje da se građevni procesi što više mehaniziraju, 
oduvijek bilo mjerodavno za način rada, takav 
spor način građenja bio je zamijenjen nasipanjem 
kamena kakav se dobiva u kamenolomu, ponekad 
uz polivanje malom količinom vode. Taj je postu- 
pak uzrokovao naglo veliko slijeganje i djelomično 


like slijeganja mogle bi nastati koncentracije de- 
formacija i napona na granicama između kamena 
i zemlje u jezgri. Mjerenja, koja su izvršena na 
mnogim branama od kamena u Sjevernoj Africi 
i u USA, pokazuju, da se takove brane sliježu kroz 
dugi vremenski period nakon dovršenja. Nakon 
početnog velikog slijeganja i konsolidacije nasipa 
počinje spori proces postepenog rušenja predna- 
pregnutih kontaktnih ploha i promjene unutarnjih 
napona, koje uzrokuje dugotrajno postepeno slije- 
ganje cijele mase brzinom od 0,01 — 0,05% visine 
godišnje, a traje i do 25 — 40 godina nakon dovr- 
šenja brane, što se približava veličini slijeganja 
zemljanih brana. Iz toga se može zaključiti, da u 





LIT 








#/ me * # lem am m 


mm « 

~ en*nt 

tMet 


SI. 5: Elektro akustični manometar 


rušenje već dovršene uzvodne obloge na 90 m vi- 
sokoj brani San Gabriel No. 2 nakon jednog jakog 
pljuska. Nakon tog neuspjeha počelo se kameni 
nasip ispirati na mjestu nasipanja jakim mlaze- 
vima vode s tlakom od oko 7 atm, uz promjer 
mlaznice od 5 cm. Kamen se nasipava u slojevima, 
debljine 5 — 15 m, ponekad se cijela brana nasipa 
u samom jednom sloju s visine krune, čime se 
svodi na minimum potreba građenja skupih pri- 
stupnih cesta do mjesta nasipanja. Takav je po- 
stupak s velikim uspjehom primijenjen i za nasi- 
panje brane na Peruči. Tu se nasip sastoji od 
lomljenog kamena, koji može sadržavati do 29% 
sitneži promjera ispod 20 mm na niz vodnoj kosini 
i 10% na uzvodnoj kosini. Nasip je građen u sloje- 
vima visine oko 6 m. Takav je postupak ekono- 
mičan i brz i može se uspješno prilagoditi speci- 
fičnim potrebama gradnje brane sa centralnom 
glinenom jezgrom. On je naročito prikladan za 
efikasno mehaniziranje procesa vađenja, transporta 
i ugrađivanja kamena u branu. Time se postiže 
ekonomičnost, koja danas čini i kamene brane 
konkurentnima u uvjetima, gdje bi se inače gra- 
dila betonska lučna brana. 

Općenito se smatra, da se kameni nasipi brzo 
konsolidiraju i da se sliježu samo kratkotrajno, 
za razliku od nasipa od zemlje i gline, koji trebaju 
dugo vremena za konsolidaciju. Zbog takove raz- 


kombiniranoj brani od zemlje i kamena nisu vje- 
rojatne nepoželjne deformacije, ako je pravilno 
projektirana i pažljivo sagrađena. 

Injektiranje temelja 

Temelje ispod brana injektiramo u svrhu: 

— poboljšanja mehaničkih osobina temelja, 

— smanjenja uzgona na temeljnu plohu, 

— smanjenja gubitaka od procjeđivanja ispod 
temelja, ili regresivne erozije kroz propusne 
slojeve tla. 

Ovdje ćemo se samo u kratkome osvrnuti na 
injektiranje tla ispod nasutih brana, a ne ćemo se 
osvrtati na probleme injektiranja za poboljšanje 
osobina tla. 

Obično se u tlu ispod brane i na bokovima 
injektira nepropusna — odnosno malo propusna — 
zavjesa, da bi se spriječilo procjeđivanje vode. 
Dubina i duljina zavjese određuju se na osnovu 
rezultata geoloških ispitivanja, istražnog bušenja i 
mjerenja propusnosti tla za vodu. U konačnoj fazi 
projektiranja injektiraju se i probna polja, da bi 
se dobili podaci o predvidivom utrošku injekcione 
mase. Propusnost tla za vodu izražava se u Luego- 
novim jedinicama (1 LU = 1 lit/min, m, 10 atm). 
Tlo se injektira do onih dubina ili zona, u kojima 
je propusnost manja od 1 LU za brane više od 



Br. 10. god. XI-1959 


Nonveitler: Neki problemi nasutih brana 


333 


30 m, odnosno 3 LU za brane niže od 30 m, ali se 
u svakom određenom slučaju prostiranje zavjese 
mora odrediti na osnovu detaljnog studija pro- 
blema. 

Tehnika injektiranja napredovala je kroz po- 
sljednje decenije znatno; počelo se s pumpanjem u 
tlo vodene suspenzije cementa kroz bušotine, koje 



SI. 6: Klizna ploha u nehomogenoj hrani 


su dopirale do željene dubine zavjese. Sada se re- 
dovno injektira u kraćim etažama, a smjese se 
sastoje od cementa sa dodatkom bentonita, gline, 
kemikalija i drugih supstancija, koje omogućuju 
lako prodiranje injekcione mase u fine pukotine, 
ili prema potrebi omogućuju ograničenje dometa 
injektiranja u veoma propusnom tlu. 


naročitih smjesa bilo je moguće postići potpuni 
uspjeh. Za novu veliku branu kod Aswana, visine 
skoro 100 m, na gornjem Nilu, eroziona dolina još 
je šira, a isto tako je duboka. I tu će se injekti- 
ranjem uspješno spriječiti podviranje vode sa svim 
nepoželjnim posljedicama, kako je već dokazano 
pokusnim injekcionim poljima. Za takove vrste tla 
injekciona smjesa se sastoji od što sitnijih čestica, 
koje mogu prodirati kroz uske pore među zrncima 
tla a da se ne stvori filterska naslaga, koja bi 
spriječila prodiranje smjese u tlo dalje od bušo- 
tine. Smjesa mora ipak biti nakon nekog vremena 
tako konzistentna, da spriječi prodiranje u pre- 
veliku daljinu od injekcione rupe. Sličan postupak 
uspješno je primijenjen, da se smanji prodiranje 
vode ispod zagata za fundiranje brane Jajce II. 

Za branu Peruča na Cetini, koju smo već prije 
spomenuli, trebalo je injektirati jako propusnu 
karstificiranu vapnenačku stijenu. Opsežna geo- 
loška istraživanja, dopunjena bušenjem i hidro- 
geološkim promatranjima, pokazala su, da je jedini 
mogućni put vode iz basena samo u smjeru doline 
ispod brane, kroz karstificirane kredne vap- 
nence. Injekciona zavjesa duljine skoro 1,5 km, 
dubine do 200 m ispod površine tla bila je po- 
trebna, da se sa sigurnošću spriječe veći gubici 
vode u tom smjeru kroz karstifikacione kanale, od 
kojih su neki bili ispunjeni komprimiranom gli- 
nom. Injektiranje samim cementom nije se poka- 
zalo uspješnim — utrošak smjese bio je velik, a 
propusnost se tla gotovo nije smanjivala. Na kraju 
su ispitane suspenzije od gline i cementa, na bazi 



SI. 7: Komparacija rezultata proračuna stabilnosti 
kosina hrane Peruča za različite klizne plohe 


Nasute se brane često grade na slabom temelj- 
nom tlu. Tako je kod gradnje nasute brane Serre 
Pongon u Francuskoj trebalo otijesniti skoro 100 m 
duboki erozioni jarak ispod brane, koji je bio ispu- 
njen dosta propusnim naslagama pjeskovitog šljun- 
ka. Posebnom tehnikom injektiranja i primjenom 


prethodnih pozitivnih rezultata u laboratoriju. Sa- 
držina cementa mogla se je reducirati na 25°/o suhe 
smjese, ostalo je bila glina sa blizine gradilišta i 
male količine kemikalija, da bi se postigle stabilne 
i tiksotropne smjese, koje ne će teći previše daleko 
od injekcione rupe. U ovom je slučaju primjena 


334 


Nonveiller: Neki problemi nasutih brana 


GRAĐEVINAR 


takovih suspenzija bila jedino mogućno rješenje, 
kojim se je postiglo ekonomično rješenje ne samo 
smanjenjem količine cementa u smjesi nego i sma- 
njenjem ukupnog utroška injekcione mase. Skoro 
180 000 m injekcionih bušotina injektirano je na 
tom poslu, a prvi rezultati nakon akumuliranja 
vode odgovaraju očekivanjima. 

Ovih nekoliko primjera pokazuju, kakovi raz- 
noliki tehnički problemi se mogu riješiti savreme- 
nim metodama injektiranja. 

Ekonomij a 

S nekoliko primjedaba osvrnuti ćemo se na 
pitanje ekonomičnosti građenja nasutih brana. 

Konačna odluka o izboru između više tehnički 
korektnih rješenja za branu na određenom mjestu 
mora se temeljiti na ekonomskim razmatranjima; 
onaj je projekt najpovoljniji, koji je istodobno 
tehnički korektno riješen i ekonomski najprihvat- 
ljiviji. Neka opća pravila za izbor najpovoljnijeg 
rješenja mogu se samo grubo postaviti: 

— betonske lučne brane — dolina oblika U i V 
odnos između visine i raspona u kruni do 
1:3, temeljenje na zdravoj stijeni, 

— betonska gravitaciona brana ili drugi olak- 
šani betonski tipovi — trapezna dolina te- 
meljenje na zdravoj stijeni, 

— nasute brane — u svim drugim uvjetima. 


Ekonomska prednost ovisi u velikoj mjeri o 
raspoloživosti odgovarajućih građevnih materijala 
za beton ili nasip, te o raspoloživosti građevinske 
opreme za mehaniziranje radova. 

Mogu se spomenuti mnogi slučajevi, gdje se od 
početka može razmatrati samo jedan određeni tip 
brane. U Švicarskim Alpama su u posljednje vri- 
jeme sagrađene dvije velike nasute brane na mje- 
stima, gdje bi meteorološke prilike bile uvjetovale 
građenje masivnih brana. (Marmorera i Gosche- 
nenalp). Za branu Goschenenalp trebalo je čak 
dopremiti stanovitu količinu gline iz velike uda- 
ljenosti. Uvjeti temeljenja isključili su u oba slu- 
čaja od početka mogućnost građenja bilo kojeg 
drugog tipa brane. 

Danas se primjenom efikasne građevinske me- 
hanizacije snizuju troškovi kopanja i prevoženja 
velikih količina kamena i zemlje do te mjere, da 
ponekad nasute brane uspješno konkuriraju i be- 
tonskim lučnim branama. U posljednje je vrijeme 
u USA započeto građenje dviju velikih kamenih 
nasutih brana u dolinama V oblika od granita, jer 
su bile jeftinije i povoljnije od konkurentnih pro- 
jekata lučnih betonskih brana. 

Odgovornost za izbor tehnički i ekonomski is- 
pravnog rješenja leži na projektantu, koji mora 
veoma savjesno razmotriti sve mjerodavne faktore. 

U ovom kratkom pregledu nastojao sam da pri- 
kažem karakteristične probleme projektiranja i 
građenja nasutih brana i da s time u vezi izrazim 
neke svoje lične poglede. 


REMONT BETONSKOG PLUTAJUĆEG DOKA U »TITOVU 
BRODOGRADILIŠTU« U KRALJEVICI 

Ing. Smiljan Kružić, Zagreb 


Tokom juna mjeseca ove godine završen je 
generalni remont betonskog plutaj ućeg doka u 
»Titovu brodogradilištu« u Kraljevici. Remont je 
trajao 5 mjeseci. 

Betonski plutajući dok u Kraljevici ima pri- 
lično burnu historiju. Prema neprovjerenim po- 
dacima, koje sam dobio u samoj Kraljevici, dok 
je izradila dvadesetih godina ovog stoljeća koope- 
rativa (zadruga) brodogradilišnih radnika u Trstu. 
Prelazeći iz jednog vlasništva u drugo, dok je do- 
tegljen oko 1931 godine u Kraljevicu. Tadanji vla- 
snici pod imenom »Jadranska brodogradilišta a. d.« 
vršili su na njemu remonte male i velike obalne 
plovidbe. 

Za vrijeme rata dok je prevučen na Rijeku i 
usidren na početku riječkog lukobrana, ispred 
današnjeg brodogradilišta »Viktor Lenac«. Kraj 
rata i oslobođenje Rijeke dočekao je na ovom 
mjestu, ali na morskom dnu, gdje su ga teško 
oštetili blokovi, koji su se rušili s miniranog luko- 
brana. Poslije rata dignut je na površinu i otegljen 
u puljsko brodogradilište, gdje je popravljen i 


vraćen u Kraljevicu, da se na njemu i dalje vrše 
remonti brodova obalne plovidbe. Još jednom 
dospio je na morsko dno, kada ga je prilikom 
manevriranja parobrod »Hercegovina« udario u 
vanjsku oplatu. Nakon kraćeg vremena dok je 
dognut na površinu i popravljen. 

Dok je izveden od armiranog betona. Poprečni 
okviri izvedeni su od elemenata i ukrućeni armi- 
ranim betonskim zidovima. Sistemom horizontal- 
nih i vertikalnih pregrada dok je podijeljen u 
šest potpuno odvojenih komora. Svaka komora ima 
po jedan tank u srednjem dijelu doka i po jedan 
bočni tank. S obzirom na starost doka (cca 40 go- 
dina) te s obzirom na dosadan ja oštećenja, koja su 
uvjetovala, da se iskorišćuje 60°/o nosivosti doka, 
pristupilo se 1958 godine detaljnom pregledu doka 
i izradi elaborata za njegov remont. Prilikom pre- 
gleda ustanovljeno je, da je beton podvodnog dijela 
dobar i da ga ne treba dirati. Na dijelovima iznad 
vode ustanovljena su oštećenja, koja dovode u 
pitanje stabilnost doka. Oštećenja su nastupila na 


Br. 10. god. XI-1959 


Kružić: Remont betonskog plutajućeg doka 


335 


površini betonskih zidova i okvira zbog djelova- 
nja sunca i atmosferilija, zatim zbog korozije če- 
ličnih dijelova i zbog djelovanja naftinih derivata 
i drugih soli na horizontalne i kose elemente 
okvira u strojnom dijelu. Na osnovu tog elaborata 
pristupilo se generalnoj popravci doka. 


Izborom kvalitetne radne snage, dobro organi- 
ziranim radom i efikasnom kontrolom izvođač je 
nastojao da udovolji uslovima izvedbe kako je to 
projektant propisao. Naročita je pažnja posvećena 
pripremi torkretne mase. Torkretna masa spre- 
mana je u dvije smjese. Jedna smjesa služila je 



SI. 1: Dok prije popravka 


Naprije su u unutrašnjosti doka otučeni svi 
oštećeni, korodirani dijelovi na površini betonskih 
zidova i okvira u dubini od cca 5 cm. Očišćena je 
postojeća i dodana nedostatna armatura. Sve su 
te površine ispuhane komprimiranim zrakom, 
oprane vodom i nabačen je torkret. Svi oštećeni 
elementi okvirne konstrukcije izvađeni su, a na 
njihovo mjesto ugrađeni su novi komadi. Na vanj- 
skim površinama ponovljen je isti postupak kao 
i u unutrašnjosti bloka. Izveden torkret održavan 
je obilnim polivanjem kroz 15 dana. 



SI. 2: Skidanje oštećenih površina 


za prvi t. zv. temeljni sloj i za završni t. zv. po- 
krivajući sloj. Ta dva sloja nabacivana su u 
debljini od po cca 5 mm. Druga smjesa služila je 
t. zv. ispunjavajući sloj koji je nabacivan u dva 
ili tri sloja, već prema debljini torkreta, svaki 
sloj debljine cca 15 mm. 

Sastav prve smjese bio je ovaj: 

— cement: Puzzolanic cement for marine work — 
Ocean, Split, Prvoborac, 600 kg cementa na 
1 m 3 gotovog betona; 



SI. 3: Vanjska ploha prije torkretiranja 


336 


Kružić: Remont betonskog plutaj ućeg doka 


GRAĐEVINAR 


— kameni agregat: cca 1 320 kg 3 puta pranog i 
granuliranog pijeska od poduzeća »Proizvodnja 
kremenčeva peska — Puconci, Murska Sobota«. 
Granulometrijski sastav: 0,0 — 0,6 mm 8,5% 
0,6 — 1,5 mm 63%, 1,5 — 3,0 mm 28,5%. 



SI. 4: Torkretiranje 


Sastav druge smjese: 

— cement: Isti kao kod prve smjese, sa 450 kg 
1 m 3 gotovog betona. 

— kameni agregat: kao kod prve smjese .s najve- 
ćim promjerom zrna 7 mm i granulometrijskim 
sastavom: 0,0 — 0,6 mm 7%, 0,6 — 1,5 mm 44%, 
1,5 — 3,0 mm 26%, 3,0 — 7,0 mm 23%. 

Voda je uzimana iz vodovoda Kraljevica. 



SI. 5: Izmjena oštećenih elemenata okvira 


Pored torkretne smjese pripravljen je beton za 
elemente okvira, koje je trebalo umetnuti na mje- 
sto izvađenih horizontalnih i kosih elemenata. U 
tom slučaju uzeto je 400 kg »Puzzolanic« cementa 
na 1 m 3 gotovog betona, sa već pomenutim kame- 
nim agregatom »Puconci« granulometrijskog sa- 
stava 0,0 — 15,0 mm. 

Svim pomenutim betonskim mješavinama do- 
dan je preparat »Sigunit« u težini od 2% težine 
cementa. »Sigunit« je produkt švicarske firme 
»Sika« — Kaspar Winkler & Co, Ziirich, a upo- 
trebljen je zbog postizavanja veće obradljivosti, 
zbog povećanja nepropusnosti za vodu i zbog ne- 
što bržeg vezanja cementa. 



SI. 6: Momenat za vrijeme torkretiranja 


Na gradilištu i preko Instituta građevinarstva 
Hrvatske vršena su stalna ispitivanja betonske 
mase. Na samom gradilištu provedeno je ispitiva- 
nje pomoću »Empergerovih« gredica, i to 7 dana 
nakon pripremanja mase. U vremenu od 25. II. 
1959. do 27. III. 1959. ispitano je do sloma 4 serije 
po tri gredice, pa su dobiveni prosječni rezultati 
od 228 kg/cm 2 do 384 kg/cm 2 . 

Institut građevinarstva ispitao je 4 serije po 2 
normalne probne kocke. Betonske probne kocke 
za elemente okvira dale su prosječnu čvrstoću od 
620 kg/cm 2 , a ostale od 200 — 304 kg/cm 2 . Institut 
je ispitao i probne ploče nepropusnost za vodu, 
i to 28 dana nakon pripremanja betona pod pri- 
tiskom od 2,5 at u trajanju od 24 h. 

Probne ploče nisu imale standardne dimenzije, 
već 20X20X7, tako da se rezultati ne mogu uspo- 
ređivati. Ukupno ispitano je 5 serija po 3 probne 
ploče sa zadovoljavajućim rezultatima. 

Na dane 7. V. do 9. V. 1959. izvršeno je prvo 
punjenje tankova vodom i uronjavanje doka, a 
nakon toga i prvo dizanje broda i to p/b »Pod- 


Br. 10. god. XI-1959 


Kružić: Remont betonskog plutaj ućeg doka 


337 



SI. 7: Dok nakon završene popravke 


hum« od 300 t. Tom prilikom, kao i prilikom ka- 
snijih dizanja većih brodova (»Žuženberk«), nisu 
se opazili vlažni prodori na oplati doka. Investitor 
je odao puno priznanje radnom kolektivu, koji je 
izvršio taj remont. 


Elaborat je izradio »Rijeka - Projekt« — Rijeka, 
projektant i nadzorni organ Ing. M. Blažina. Izvo- 
đač »Elektrosond« — Zagreb. 

Priložene slike prikazuju nekoliko momenata 
za vrijeme remonta doka. 


& naših i inostranih gradilišta 


POVODOM OTVORENJA »MOSTA SLOBODE« U ZAGREBU 

Prof. Ing. Kruno Tonković, Zagreb 


Trećeg rujna 1959. pušten je u promet novi 
cestovni most preko rijeke Save u Zagrebu (Trnje), 
koji je započet 1955. godine. Most je otvorio za 
saobraćaj predsjednik Narodnog odbora grada Za- 
greba, koji je dao tom objektu ime »Most Slo- 
bode«. 

Most imade kolnik Širok 14 metara, pa se po 
njemu može odvijati promet u četiri trake. Tako 
je ovaj objekt najširi veliki cestovni most u našoj 
državi. Kao sastavni dio mosta izvedeni su prilazi 
na obje obale rijeke Save. Na jugu, kojega još 
nije dosegla izgradnja, izveden je prilaz širok za 
sada 35 m sa širokim srednjim zelenim trakom u 
kojem se nalaze 12 metara visoki kandelabri. Time 
je obilježena centralna prometna arterija na pre- 
djelu Novog Zagreba, na koju će se slijevati pro- 
met iz Karlovca, Siska, a koja će vezati i novi 
aerodrom Pleso također nedavno otvoren za civilni 
saobraćaj. 

Na sjevernoj obali rijeke, na području starijeg 
grada, nije bilo moguće odmah izgraditi defini- 
tivnu širinu prilaza, koji polazi od Glavnog kolo- 
dvora prema Savi, jer se tamo nalazi veliki broj 
malih kućica, koje treba porušiti. Probijena je za 
sada samo jedna traka kolnika široka 7,5 m do 
nove Vijećnice. 


Radovi nisu niti na mostu još dovršeni, oni će 
se nastaviti dalje, ali promet neće biti prekidan. 
Prema predviđanjima most će biti posve dovršen 
krajem ove godine. 

Iznijet ćemo najvažnije podatke o mostu i nje- 
govim prilazima: 

A — Opći podaci o prelazu 

1 . Razdaljine 

Od nove Vijećnice u ulici Proleterskih brigada 
na sjeveru do aleje B. Kidriča (Velesajamske ceste) 
na jugu imade 2518 m. 

U dionicu mosta ulazi potez od Beogradske 
ulice (Autoput) na sjeveru do aleje B. Kidriča 
na jugu. 

Sam most u užem smislu dug je 373 m 

Sa upornjacima 560 m 

Most sa upornjacima i viaduktima dug je 805 m 
To je i ukupna duljina mostova toga prelaza. 

2. Dijelovi 

Po dionicama je objekt podijeljen na: 

1. Sjeverni prilaz: 

Cesta od autoputa do sjevernog upornjaka 
mosta, 

Viadukt »Sjever«« 


338 


Tonković: Povodom otvorenja »Mosta slobode« u Zagrebu 


GRAĐEVINAR 



SI. 2: Pogled na most bez viadukata 


Br. 10. god. XI- 195 9 


Tonković: Povodom otvorenja »Mosta slobode« u Zagrebu 


339 


2. Most sadrži: 

Sjeverni upornjak mosta, 

Most, 

Južni upornjak mosta 

3. Južni prilaz: 

Viadukt »Jug«, 

Cesta od južnog upornjaka mosta do aleje 
B. Kidriča. 

Viadukti na sjevernom i južnom prilazu sadr- 
žani su u dionicama prilaza. 


Na južnom prilazu od lokalne ceste do aleje 
B. Kidriča cesta je projektirana sa kolnicima u 
dvije trake 2X9,0 te hodnicima 2X4,0, sa predvi- 
đenom ukupnom širinom planuma od 38 m. 

Na sjevernom i južnom upornjaku predviđena 
su proširenja za stajalište autobusa i zadržavanje 
pješaka. Sa širokih platforma upornjaka silaze po 
četvere stube od kojih su glavne široke cca 5 m, 
a sporedne cca 3 m. 



3. Širine prilaza i mosta 

Na potezu od ulice Proleterskih brigada do 
Beogradske ulice (Autoput) cesta je predviđena u 
dvije trake sa kolnikom širokim 2X9,0 m = 18 m. 

Na potezu od Beogradske ulice do mosta cesta 
ima kolnik u dvije trake 2X7,0 m, te dva hodni- 
ka po 3,0 m; ukupno 20 m širine. 

Trake se zbližuju od autoputa prema mostu, 
pa se na upornjaku posve spajaju. 


4. Niveleta prelaza 

Niveleta se na sredini mosta nad tjemenom 
luka diže na apsolutnu kotu 121,83. Na sjeveru je 
osnovna kota odakle počinje uspon prilaza 115,40 
a na jugu 114,60 m. 

Najveći uspon nivelete iznosi l,6°/o. 

Konveksni prelom je zaobljen radiusom: R = 
= 11 250 m. Konkavni su lomovi zaobljeni: na sje- 
veru sa R = 14 000 m, na jugu sa R = 27 860 m. 


Z/JftSA OSALAK 


0£J/*A OđA£A 



SI. 4: Shema velikih temelja u gradnji 


Na mostu: kolnik je cjeloviti u širini od 14 m 
(13,6) sa dva hodnika 2X3,0 m tako, da je most 
širok ukupno 20 m. 

Na južnom prilazu do lokalne poprečne ceste 
I — Z kolnik ceste je predviđen u dvije trake 2X7,0 
m sa hodnicima 2X6,0 m širokim. 

Trake kolnika razdaljuju se od upornjaka pre- 
ma jugu do razmaka od 12 m, te dalje teku para- 
lelno. 


Najveće je uzdizanje: 

sjever jug 

nad osnovnim prilazima: 6,4 m 7,3 m 

nad terenom: 8,2 m 9,3 m 

B — Potanji podaci 

1. Temeljenje 

Tlo na kojem se most nalazi sadrži ove slojeve 
raznih debljina: 


340 


Tonković: Povodom otvorenja »Mosta slobode« u Zagrebu 


GRAĐEVINAR 


a — pjeskoviti materijal do kote cca 110,0 
b — šljunak, razne granulacije do kote cca 101,0 
c — ilovača do nedohvatne dubine. 



SI. 5: Temelji za vrijeme izgradnje 


Lukovi su temeljeni na kesonima. Dno kesona 
je dugo 30 m, a široko 24 m, te imade površinu 
od 720 qm. 

Kesoni su spušteni u tlo do sloja ilovače, tako 
da se nalaze na lijevoj obali cca 13,2 ispod terena, 
a na desnoj obali cca 13,6 m (kota 99,0). 

Mali su temelji dosegli svuda slojeve šljunka, 
a kod onih stupova, koji se nalaze u inundaciji osi- 
gurani su temelji za slučaj podlokavanja, sa dr- 
venim pilotima. 

Svi ostali temelji leže na naslagama šljunka. 
2. Most 

Glavni dio prelaza je most preko korita i inun- 
dacija rijeke Save. 

Korito za srednju vodu premošteno je u jednom 
otvoru raspona 100 m. 

Glavna je konstrukcija izrađena od čelika St 
37, koji je preuzimam u valjaonici. Materijal je 
ocjenjivan po propisima željeznica. Ispitivana je 
žilavost materijala kod — 25°C. Najdeblja je la- 
mela od 48 mm. 


Odnos debljine luka prema rasponu iznosi cca 
1 : 100 . 

Lukovi su sandučastog profila, a široki su kon- 
stantno: gornji pojas 4450 i donji pojas 4286 mm. 
Na petama su lukovi usidreni pomoću vijaka 
0 58 mm u blok kljuna temelja. 

Pri tjemenu je luk dijelom sjedinjen s glavnim 
nosačima mosta, tako je u tjemenu dobivena forma 
završnog kamena svoda. 

Strijelica je luka 7350 mm. 

Sploštenost je luka: 1 : 13,6, koeficijent smje- 
losti 1360. 

Maksimalni horizontalni potisak luka u optere- 
ćenom stanju iznosi 2850 t. 

Vertikale glavnih nosača nalaze se na razmaku 
od 15 m, ali je prvi raspon 14 m. Razmaci vertikala 
na luku također su manji, oni se kreću od 13 do 
lim. To su i rasponi glavnih nosača. 



SI. 6: Pogled na naprave za izvedbu temelja 


Glavni su nosači pomosta punostijeni. Vanjski 
nosači imaju hrbat visok 850 mm, a hrbat unutar- 
njih nosača je visok 920 mm. Tolika je visina bila 
potrebna obzirom na raspon i vodovodne cijevi, 
koje prolaze između njih. Glavni su nosači konti- 
nuirani na više polja, ali je konstrukcija blizu lu- 



Konstrukcija je djelomično zavarena, a djelo- 
mično zakivana. Gdje je god to bilo moguće pred- 
viđeno je zavarivanje. Zavarivalo se je elektrodom 
Bohler-EV 47, a sekundarni šavovi sa elektrodom 
»Drava« — Jesenice. 

Glavni nosač preko korita je upeti luk, koji je 
u tjemenu visok (osnovno) 1000 mm, a u peti 
1300 mm. 


kova razdijeljena na sektore pomoću zglobova u 
poljima. Glavni su nosači tretirani kao spojeni 
nosači (traverza sa betonskom pločom). 

Vertikale su ispunjene betonom, a u svakoj 
drugoj vertikali je smještena cijev za odvodnju. 

Hodnici se nalaze na konzolama od čelika, osim 
jednog dijela od betona, koji je usko vezan na 
djelovanje ploče kolnika i čeličnih nosača. 


Br. 10. god. XI-1959 Tonković: Povodom otvorenja »Mosta slobode« u Zagrebu 


341 


U čeličnu konstrukciju ugrađeno je: 


vertikale 

170 

t 

glavni nosači 

333 

t 

poprečni nosači 

151 

t 

lukovi 

786 

t 

ležaj i 

26 

t 

Ukupno: 

1466 

tona 


Ploča kolnika predviđena je od betona marke 
450 s time, da se po mogućnosti postigne i bolji 
kvalitet. Ploča je debela prosječno 20 cm. 

Za gornju konstrukciju potrebno je bilo 1510 
kubika betona i 284 tone armature. 

Ploča je betonirana tako da su nosači od čelika 
bili poduprti u sredinama raspona, da se tako 
aktivizira spojeni nosač i za stalni teret. 



3. Upornjaci mosta 

Između viadukta i mosta nalaze se upornjaci 
mosta. U njima su predviđene prostorije za cijevi 
vodovoda, koje se ovdje savijaju tlocrtno i verti- 
kalno. Prostorija je u tlocrtu velika 16X18 m. Zi- 
dovi platoa upomjaka obloženi su kamenom. Gor- 
nja ploha sjevernog upornjaka imade dimenzije 
otprilike 70X28 m, sa vega 1960 qm, a gornja 
ploha južnog upornjaka je velika 63X39 m, sa 
svega 2450 qm. 

Vidljiva obloga zidova izrađena je od kamena 
iz Brača (Veselje) i Dubrave kod Šibenika. 

4. Vi a d uk t i 

Na sjevernom i južnom prilazu nalaze se via- 
dukti. Oni su jednako dugi i to svaki imade: 

10 otvora po 13,5 = 135 m. 

Viadukti su po širini razdijeljeni u dva samo- 
stalna objekta, tako da jedan krak služi za jedan 
smjer, a drugi za drugi smjer prometa. 



SI. 9: Pogled na montažu luka 


Svaki viadukt imade na mjestu oslonca po dva 
stupa. To su u presjeku dugoljaste čelične cijevi 
koje su ispunjene betonom marke 450. 

Glavna konstrukcija viadukta je armirana be- 
tonska ploča debela 55 do 67 cm. Ploča je izvedena 
od betona M-300, a u partijama oko stupova je 
povećan kvalitet betona na M-450. U ploču je 
ugrađeno 8.50 kubika betona i 119 tona čelika 
St 37 za jedan krak viadukta. 

5. Instalacije i vodovi 

Na mostu nalaze se različni vodovi i instalacije. 

1. Glavne su vodovodne cijevi, koje idu od 
zdenaca u Maloj Mlaki u grad. Cijevi su razdije- 
ljene u četiri manja profila (2X550 i 2X800 mm) 
radi podesnijeg smještaja u konstrukciji i radi 
podesnijih eventualnih popravaka. Uz cijevi po- 
stoji i posebni otvor za telefonske i električne 
kablove vodovodne službe. 

Za provođenje plina nalazi se na uzvodnoj 
strani rupa profila 160 mm za cijev profila 125 mm. 

Na niz vodnoj strani isto takav otvor predviđen 
je za radiokabel. 



SI. 10: Detalj kamenar skih radova 



342 


Tonković: Povodom otvorenja »Mosta slobode« u Zagrebu 


GRAĐEVINAR 


Za potrebe PTT predviđeno je na uzvodnoj 
strani pet rupa profila 125 mm. 

Na niz vodnoj strani nalaze se isto takovi otvori 
za kabele jake struje. 

Osim tih kabela predviđena su za ostale javne 
potrebe još dva rezervna otvora. 

Za čišćenje mosta predviđene su posebne vodo- 
vodne cijevi sa svake strane mosta u hodnicima. 

Za rasvjetu mosta ostavljeni su uz svaku ogra- 
du otvori profila 82 mm za provođenje kabela. 

Za ilustraciju opsega tih radova navodimo, da 
je samo za cijevi i konstrukcije vodovodnih insta- 
lacija potrebno 360 tona čelika. Za plinovod bilo 
je potrebno cca 6 t bešavnih cijevi i t. d. 


Planovi krojenja limova; 

Poprečni nosači; 

Ploča kolnika; 

Konzole hodnika; 

Statički proračun pomosta, glavnih nosača I, II; 
Statički proračun lukova, dodatak, promjene; 
Čelične konstrukcije — prilozi; 

Južni upornjak — crteži, prilozi; 

Južni viadukt; 

Južni prilaz; 

Vodovod — crteži, prilozi; 

Ograde; 



SI. 11: Pogled na čitav most prilikom otvorenja 


C — Projekt 

Projektni elaborat za most i prilaze relativno 
je vrlo opsežan. Interesantan je već i sam pregled 
svezo va elaborata: 

Investicioni program — most, sjeverni prilaz, 
južni prilaz, instalacije; 

Idejni projekt mosta, prilaza, prometa na jugu; 

Sjeverni prilaz; 

Viadukt »Sjever« — donji ustroj, gornji ustroj, 
prilazi; 

Statički proračun viadukta; 

Sjeverni upornjak — crteži I, II, III, promjene, 
prilozi; 

Kamenarski radovi I, II, kameno vi kljuna; 

Mali temelji; 

Veliki temelji; 

Projekt kesona (Mostogradnja); 

Pregledni crteži čelične konstrukcije; 

Vertikale; 

Lukovi I, II; 

Glavni nosači: vanjski, unutarnji; 


Prelazne konstrukcije; 

Odvodnja i hidranti; 

Plinovod i drugi vodovi; Rasvjeta. Svega 52 
sveza projektnog elaborata. 

Projekt je izradio Inženjerski projektni zavod 
u Zagrebu, projektant: 

Prof. Ing. Kruno Tonković , 
koji je preuzeo i tehnički pregled radova sa su- 
radnicima: Ing. M. Ljubi, Ing. M. Veršec, Ing. D. 
Brković, Ing. M. Košćak, Ing. G. Hoirvatić, Ing. 
Z. Lončarić i Ing. D. Horvatić. 

D — Gradnju su izvela poduzeća 

1. Temeljenje, upornjake, viađukte, montažu 
čeličnih konstrukcija i pomost: »Mostogradnja« — 
Beograd — rukovodilac gradilišta: 

Ing. Stanko Sram. 

2. Čeličnu konstrukciju: 

»Željezara Jesenice« — Jesenice, 

»Đuro Đaković« — SI. Brod, 

»Metalna« — Maribor, 

»Goša« — Palanka. 


Br. 10. god. XI-1959 


Tonkovic: Povodom otvorenja »Mosta slobode« u Zagrebu 


343 


3. Kamenarske radove: 

»Jadran kamen« * — Split, 

»Granit« — Zagreb, 

»Oplotnica« — Oplotnica (Pohorje). 

4. Zemljoradnje i ceste na prilazima: 
»Hidroelektra« — Zagreb, 
»Hidrotehna« — Zagreb, 

»Put« — Zagreb. 


5. Vodovodne i plinske instalacije: 
»Industromontaža« — Zagreb. 

6. Asfaltne radove: 

»Viadukt« — Zagreb. 

7. Zaštitne premaze: 

»Chromos« — Zagreb. 

8. Električne instalacije: 

»Elektra« — Zagreb. 


GRADNJA MOSTA PREKO DUNAVA KOD NOVOG SADA 


Problem cestovnog i željezničkog prometa preko 
Dunava kod Novog Sada riješit će se izgradnjom 
novoga mosta, na kojem su u toku radovi na ske- 
lama za armiranobetonske lukove. 

Dva kruto ukrućena armirana betonska luka 
s obješenom odn. djelomično poduprtom kolo- 
voznom pločom od prenapregnutog betona ukupne 


Kohn i Roth-Wagner raspona 35,0 + 45,0 + 45,0 + 
+ 35,0 m, a postavljena je na provizornim stupo- 
vima u Dunavu, koji su fundirani na pilotima. 
Ispuna na potreban oblik luka izrađena je od be- 
šavnih cijevi. 

Za veći luk trebalo je postaviti skelu, koja će 
omogućiti normalnu plovnost Dunavom za vri- 



Sl. 1: Maketa mosta 


dužine 466,45 m povezivat će obale Dunava. Veći 
luk ima ukupan raspon 235,65 m, odn. čisti otvor 
211,00 m, a manji luk 176,05 m odn. 165,75 m. 
Oni su povezani s obalama kolovoznom pločom 
dužine 32,75 m i 22,00 m. 

Pripremni radovi za gradnju mosta započeli 
su 1957 godine, kada su izgrađeni betonski kesoni 
za temeljenje lukova, koji su na mjestu temelja 
položeni u toku 1958 godine. Keson u sredini ko- 
rita Dunava svojom veličinom od 39,50 X 24,50 m 
spada među najveće dosad postavljene kesone. 
On je postavljen na apsolutnoj koti 55,00 m, odn. 
20 m ispod srednje visine vode Dunava. 

Sada su u toku završni radovi na postavljanju 
skele za paralelne armirane betonske lukove, koji 
su u osovini razmaknuti 16,55 m. Skela za manji 
luk uz desnu obalu Dunava skoro je potpuno go- 
tova. Izrađena je od vojno-montažnih skela sistema 


jeme građenja. Ona će se izraditi pomoću 4 para- 
lelna betonska luka raspona 110 m od gotovih 
armiranih betonskih elemenata. Svaki luk sastoji 
se od 11 elemenata, od kojih su krajnji dužine 
15 m, težine 24 tone, a srednji 10 m i težine 16 
tona. Na te betonske lukove oslonit će se skela za 



SI. 2: Radovi na postavljanju skele. Skela za manji luk 
je skoro završena, a na većem su radovi u toku 


344 


1. K.: Gradnja mosta preko Dunava kod Novog Sada 


GRAĐEVINAR 


definitivni luk, čiji krajnji rasponi su savladani 
vojno-montažnom skelom ruskog sistema, a do 
potrebne visine izvršit će se ispuna bešavnim 
cijevima. 



SI. 3: Detalj montiranja betonskih lukova — skele 
za veći luk 

Betoniranje lukova počet će početkom kolo- 
voza, a završiti u toku decembra ove godine. 


Na gotove armirane betonske lukove izradit će 
se vješaljke od prenapregnutog betona, na čijem 
doljnjem kraju dolaze poprečni I nosači, kroz koje 
prolazi prednapregnuta armatura, koja izbetoni- 



Sl. 4: Pogled na dio gotove skele za veći luk 

rana zajedno s poprečnim nosačima čini kolovoznu 
ploču, s niveletom na apsolutnoj koti 88,00 m. 

Širina ploče je 19,05 m, od toga je cestovni 
kolovoz 9,90 m, željeznička pruga 4,40 m, 2 pje- 
šačke staze od 1,90 i 3,25 m, te zaštitne trake. 

Ukupno će se za izgradnju mosta utrošiti 
26 500 m 8 betona i 1 600 tona čelika, a cijena ra- 
dova iznosit će 1 800 000 000 Din. Završetak ra- 
dova na mostu predviđa se krajem 1960 godine. 

I. K. 


3 « građeouc induifi'ipe 

DOMAĆA I STRANA GRAĐEVNA MEHANIZACIJA NA JUBILARNOM 
ZAGREBAČKOM VELESAJMU 1959. GODINE 

Milan Jančiković, Zagreb 


Jedna tako značajna međunarodna privredna 
manifestacija kao jubilarni jesenski Zagrebački 
Velesajam, koji se održava od 5. do 21. rujna 1959. 
godine, nije mogla mimoići građevinarstvo kao 
privrednu granu. Odaziv privrednika domaćeg i 
međunarodnog tržišta da sudjeluju na ovoj pri- 
redbi, vrlo je velik. Ovaj Velesajam je time dobio 
obilježje prenosnika privredne kulture, transmi- 
sije radnih iskustava i postao siguran put pri- 
vrednog zbližavanja. 

Da bi upoznali građevne stručnjake sa doma- 
ćim i stranim dostignućima na polju građevne 
mehanizacije, dat ćemo u kratkim obrisima pri- 
kaz tog stanja, u namjeri da time pripomognemo 
mjerama za unapređenje građevne proizvodnje, 
koja se bez suvremene građevne mehanizacije ne 
da zamisliti. 


Razvoj građevne mehanizacije krenuo je da- 
leko naprijed. Izobilje vrsta i tipova građevnih 
strojeva, te stalna pojava novih, zahtjeva od sa- 
vremenog inženjera i tehničara poznavanje i stalno 
praćenje nove investicione opreme i reproduk- 
cionog materijala. 

Obilje i raznolikost izloženih eksponata gra- 
đevne mehanizacije dozvoljava nam samo, naj- 
kraći opis zatečenog stanja i ukazivanje na pro- 
izvođače i njihove strojeve ne upuštajući se u opi- 
sivanje tehničkih detalja. 

Domaću građevnu mehanizaciju izložila su dva- 
desetak poduzeća jugoslavenske mašinogradnje, 
i to: 

» BRATSTVO- JEDINSTVO «, Zemun: transporter, 
japanere, kolica; 


Br. 10. god. XI-1959 


Jančiković: Domaća i strana građevna mehanizacija 


345 





SI. 1: Autocisterna za rinfuzni prevoz cementa 
i gradilišni silos 


> METALNA«, Maribor: transporteri, građevinske 
dizalice, kranovi; 

»JELŠIGRAD«, Banja Luka: vibracioni nabijač 
(prototip) vitla, dizalice; 

»STROJNA TOVARNA«, Trbovje: drobilice za 
kamen, skreperi, vitla, elevatori, dizalice; 

»TRUDBENIK«, Doboj: pervibratori, pneumatski 
bušaći čekići, kompresori; 

»METAL«, Bjelovar: prečistač gline; 

METALNI ZAVODI »TITO«, Skopje: mješalice za 
beton, mješalice za žbuku, pumpe; 

»SLAVONSKI PARTIZAN«, SI. Brod: hidraulički 
skreper; 

ŽELJEZARA »RAVNE«, Ravne: pneumatski bu- 
šaći čekići; 

»INDUSTRIJA TRAKTORA I MAŠINA«, Beograd: 
betonske mješalice; 

»SKIP«, Ljubljana: mješalice za beton (si. 2), to- 
ranj ska dizalica (si. 3), građevinske dizalice. 


sasvim zamijenili zastarjeli i neekonomičan 
prevoz dekovilskim lokomotivama i vagonetima 
vezanim na kolosjek; 

» GORIŠKE STROJNE TOVARNE«, Nova Gorica: 
jaružar kabličar, transportna kolica; 

>'■ INDOS «, Ljubljana: hidraulički bager 0,35 m 3 i 
transportne viličare; 

»LITOSTROJ«, Ljubljana: pokretni kranovi, če- 
ljusne drobilice, opekarski vakuum agregat; 

»IVO LOLA RIBAR«, Zeljeznik: opekarski vakuum 
agregat; 

»14. OKTOBAR«, Kruševac : trasporteri, bageri, 
mješalice za beton, cestovni valjci, skreperi, je- 
ževi, elevatori i dr.; 


»DALIT«, Daruvar: jaružare kabličare, mlinove 
za mljevenje zemlje i kamena, opekarske va- 
kuum agregate, stolove za rezanje opeke i 
crijepa, transportne uređaje za ciglane, revol- 
ver preše za crijep; 

»DOM«, Kočevje u kooperaciji sa » FAP « Priboj: 
izložili su dugo očekivani prvenac autocisterne 
za rinfuzni prevoz cementa s prikolicom (ka- 
paciteta 2X3,5 tone na kamionu i 2X4,5 t na 
prikolici, ukupno 16 t cementa) i 2 tipa gradi- 
lišnih silosa (od 10 t i 24 t). Slika 1 prikazuje 
ovaj uređaj. Informativna cijena autocisterne 
je 13 miliona, prikolice 5.5 miliona, silosa od 
10 tona 0,678 miliona, silosa od 24 tone 1 
milion. Proizvođači predviđaju u 1960 godini 
izradu 60 takvih uređaja. 

»ĐURO ĐAKOVIČ«, Slavonski Brod: dizalice, ba- 
gere, čeljusne drobilice, cestovne valjke parne i 
motorne, te prototip dampera. Damper zapre- 
mine korpe 2,8 m 3 stoji 6,3 miliona. Treba po- 
sebno pozdraviti pojavu dampera domaće pro- 
izvodnje, jer su oni na gradilištima danas skoro 


SI. 3: Toranjski kran »SKIP« 


SI. 2: Betonska mješalica »SKIP« od 500 l 


346 


Jančiković: Domaća i strana građevna mehanizacija 


GRAĐEVINAR 


Od stranih proizvođača građevne mehanizacije 
prikazali su svoje eksponate: Austrija, Čehoslo- 
vačka, Zap. Njemačka, SSSR, Mađarska, Poljska, 
Italija, Engleska, Švicarska i USA sa ukupno 33 
izlagača. Slika 4 i 5 prikazuje jednu vrlo suvre- 
menu toranjsku dizalicu tvrtke »SCHWING« s 
radnim dosegom do 60 m. 



SI. 4: Toranjski kran »SCHWING« 


Ovo obilje izložene domaće i strane mehani- 
zacije na ogromnom prostoru Velesajma zahtje- 
valo je poduzimanje nekih praktičnih mjera kako 
za lakši pregled izloženih eksponata, tako i brži 
otkup stranih uzoraka. U tom cilju je Udruženje 


građevnih poduzeća u sporazumu s Upravom Vele- 
sajma organiziralo posebne dane građevinarstva 
(11, 14 i 15 rujna), u kojima su posjetioci - građe- 
vinari razglasnom stanicom upozoravani, da jedan 
službenik Udruženja u klubu privrednika na Vele- 
sajmu pruža sve informacije u pogledu smještaja 
eksponata, popisa proizvođača otkupa stranih eks- 



Sl. 5. Toranjski kran » SCHWING< 


ponata i t. d. Pored toga posebne komisije Sa- 
veznog izvršnog vijeća i Investicione banke na 
samom Velesajmu rješavale su molbe za otkupe 
stranih eksponata, kako bi se nabavke što prije 
realizirale. - 

Tako je svaki posjetilac - građevinar napustio 
Zagrebački Velesajam s uvjerenjem o zadivljuju- 
ćem napretku građevne mehanizacije u jubilar- 
nom periodu 1909. — 1959. godina. 


Br. 10. god. XI-1959 


Iz inozemnih časopisa 


34? 


5 « Lnozemstift eaiopiia 

DIZALICE GURAJU VELIKU CIJEV 
ISPOD AUTOPUTA 

(Engineering News-Record, New York, maj 1959.) 

Nedavno je u Njujorku ispod autoputa sa 6 saobra- 
ćajnih traka provučena pomoću dizalica čelična cijev 
promjera 1,70 m. 

Cijev je duga 31 m. Ona služi za zaštitu betonske 
vodovodne cijevi promjera 1,20 m. 

Tlo, kroz koje prolazi cijev, sastoji se od finog 
pijeska, koji je bio ugrađen hidraulički. Izvođač je 
pretpostavljao, da će otpor trenja iznositi 1 200 do 
1 700 kg po m 2 vanjske površine cijevi. Pokazalo se, 
da je taj račun bio približno točan, izuzev za prvu 
četvrtinu dužine cijevi. 

Ukupan teret dizalice za prvih 8 m iznosio je do 
150 tona. Otpor po jedinici površine dosizao je 8 000 
kg/m 2 . 

Preostala 23 m zahtijevala su silu dizalice 150 do 
230 tona. Otpor na obodu cijevi kretao se između 1 200 
i 2 500 kg/m 2 . 

Poslije kratkih prekida rada otpor protiv prodira- 
nja cijevi je rastao vrlo malo. Kad je prekid rada 
trajao 8 sati (kod rada u 2 smjene), otpor je porastao 
samo za 4°/o. Poslije dužih prekida rada, otpor je ra- 
stao mnogo više. Poslije prekida od 16 sati (kod rada 



Hidrauličke dizalice od 200 tona (1) djeluju na čeličnu 
cijev (2) posredstvom ploča za raspodjelu tereta (3) 


u 1 smjeni) porast otpora protiv prodiranja je dosizao 
28°/o, a poslije prekida od 64 sata (preko nedjelje) on 
je iznosio 44% više nego u trenutku prekida posla. 

Dizalice su bile smještene u jamu iskopanu kraj 
ceste, tlocrtne površine 8/3 m, dubine 5 m. Dizalice 
su bile dvije, svaka po 500 tona, sa hodom 1,10 m. 
Dizalice su djelovale na cijevi u dvije suprotne točke 
na horizontalnom promjeru presjeka cijevi, ali se sila 
prenosila pomoću čeličnih ploča na čitav obod cijevi 
(v. sliku). 

Cijev se ugrađivala u komadima dužine po 5 m. 
Ona je prodirala u cestovno tijelo točno u željenom 
pravcu (ovo je bilo od važnosti, jer ispod ceste vodi 
cijev od kanalizacije, koju je čelična cijev trebala da 
mimoiđe na udaljenosti od dvadesetak centimetara.) 

Ugrađivanje čelične cijevi trajalo je 3 nedjelje. 

Poslije ugradbe čelične cijevi u njoj je izrađena 
betonska podloga i ugrađena betonska vodovodna 
cijev. 

B. P. 

NAJVEĆA HIDROELEKTRANA 

(Engineering News-Record, New York, maj 1959.) 

U odboru za javne radove Američkog senata pri- 
hvaćen je prijedlog da se pristupi izradi studija za 
podizanje velike hidroelektrane na rijeci Jukon u 
Alaski. 

Gradnjom brane 120 m visoke i 750 m duge u ka- 
njonu Rampart (oko 160 km sjeverozapadno od grada 
Fairbanks) dobilo bi se akumulaciono jezero 360 km 
dugo, 80 km široko. Elektrana bi bila snage 5 miliona 
kW. Stvaranje umjetnog jezera imalo bi i povoljnog 
utjecaja na klimu. 

Istražni radovi i projektiranje će stajati 1 milijon 
dolara, a trajat će 3 godine. Građenje bi predvidivo 
trajalo 8 godina, a ukupni troškovi se cijene na mili- 
jardu do milijardu i po dolara. Struja bi stajala 1/10 
centa (oko pola dinara) po kWh, što bi privuklo u taj 
sada pusti kraj industriju i dovelo do ekonomskog 
procvata zemlje. 

No području, koje bi bilo poplavljeno, nema većih 
ljudskih naseobina, ni cesta, ni željeznica. Malobrojni 
stanovnici tog kraja stanuju u kolibama, a bave -se 
lovom i ribarenjem. 

Ukupan hidropotencijal Alaske se cijeni na 18 mi- 
lijona kW, a dosada je iskorišteno u svemu 30 000 kW. 

B. P. 

ORGANIZACIJA TRANSPORTA U RIMU 

(Le Genie Civil, Pariš, mart 1959.) 

Grad Rim posjeduje samo jednu liniju podzemne 
željeznice, tako da se najveći dio prometa odvija 
tramvajima, autobusima i trolejbusima, čija duljina 
linija u eksploataciji iznosi 167, 414 i 153 km. Zbog 
razaranja u ratu, ove službe su bile postepeno obna- 
vljanje i od 1949. poduzete su mjere za modernizaciju 
instalacija i obnovu materijala voznog parka. Sada- 
šnje stanje mreže i uslove eksploatacije izložio je 
M. A. Patrassi u časopisu Ingegneria Ferroviaria od 
jula — augusta 1958. 

Vozni park tramvaja, malo oštećen ratom, sastoji 
se pretežno od motora i prikolica s dvije osovine. 
Nova kola su evropska verzija američkog tipa PCC, 
koja po svom kapacitetu nadilaze dosadašnji motor i 
prikolicu, a u eksploataciji su korisnija, njihova vuča 


348 


Iz ĐGlT-a — Bibliografija 


GRAĐEVINAR 


je potpuno električna s elektromagnetskim komanda- 
ma, čime se osigurava brzo kretanje, a u punoj sigur- 
nosti. 

Autobusi i trolejbusi su općenito tipa velikog ka- 
paciteta na dvije osovine s motorom od 150 KS, s ka- 
roserijom duljine 11 m. Odskora se nalaze u prometu 
autobusi sa tri osovine i od 200 KS, duljine 17 metara, 
i to na prugama, koje spajaju predgrađa s centrom. 

Fiksne instalacije tramvajskih i trolejbuskih linija 
bile su predmet različitih poboljšanja. Infrastruktura 
tračnica karakterizira se uklanjanjem traverzi, što je 
moguće zbog novog načina popločavanja tramvajskih 


tračnica. Presjek linije kontakta povećan je s 85 m 
na 100 mm 2 . Tramvajske lire opskrbljene su grafitnim 
kontaktnim podlogama. 

Autor naročito izlaže organizaciju prometa, koju 
je teško provesti zbog gustoće saobraćaja u gradu. Ta 
se organizacija odnosi na različite točke kontrole pro- 
laza vozila, a radiotelefonska veza omogućuje brzu 
intervenciju centralnih službi u slučaju nesreće. Na 
kraju su dani neki rezultati eksploatacije, naročito 
broj prevaljenih kilometara tramvaja (35%), autobusa 
(41% i trolejbusa (24%). 

B. D. 


- 7 « (Dcuiiaa grad eoin sk.ih inženjer ti i tehničara OfL <Metxatike 


PREDAVANJA U PRIREDBI INSTITUTA 
GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE 

Institut građevinarstva Hrvatske Zagreb priređuje 
povremeno predavanja domaćih i stranih stručnjaka o 
temama iz područja razvoja građevinarstva, naročito 
stambene izgradnje, *e o temama iz razvoja institutskih 
metoda ispitivanja materijala i konstrukcija. 

Prvo predavanje u god. 1959 održao je g. Winqwist , 
direktor švedskog poduzeća Siporex, o proizvodnji ovog 
materijala kao i o izgradnji montažnih kuća od sipo- 
reksa. Predavanje je održano u dvorani Srednje teh- 
ničke škole. 

Drugo je predavanje organizirano u zajednici sa 
Sekretarijatom za stambene poslove NOGZ-a, kao 
prvo u nizu predavanja, koja će obrađivati proble- 
matiku materijala i konstrukcija u stambenoj izgrad- 
nji. Nakon uvodnih riječi Ing. Bedekovića, direktora 
IGH te druga Despota, načelnika Sekretarijata za 
stambene poslove NOGZ-a, prikazao je Ing. Helebrant 
tehnoločki proces dobivanja siporeksa kao i gradnju 
montažnih kuća siporeksom. Predavanje je održano u 
dvorani Dit-a. 

Treće predavanje organizirano je u zajednici sa 
poduzećem Centralcomerce, Zagreb. Predavač je bio 
g. M. Falk stručni predstavnik engleskog poduzeća 
Falk & *Co, a tema je bila opis i demonstracija no- 
vijih tipova engleskih aparata za ispitivanje materi- 
jala bez razaranja. 


r f\ibi io g ea fijn 

NAŠE GRAĐEVINARSTVO, god. XIII., br. 8, 
avgust 1959., Beograd: Sodnik: Produktivnost u gra- 
đevinarstvu. — Hiba: Tendencije razvitka savremenih 
vozila kao faktora opterećenja drumskih mostova. — 
Hadžović: Betoniranje podnožnog svoda tunela. — 
Rapajić: Drenaža plastičnim cevima. Indeksi fizičkog 
obima građevinske proizvodnje (Metodi izračunava- 
nja). — Kalafatović: Neki aspekti za rešavanje pro- 
blema investicija u građevinarstvu. — Društvene 
vesti. 

NAŠE GRAĐEVINARSTVO, god. XIII., br. 9, sep- 
tembar 1959., Beograd: Trojanović: Zakoni sličnosti 
statičkih veličina , deformacija i napona grednih si- 
stema i ukleštenih lukova istog tipa za uticaje osnov- 
nih opterećenja i promene stanja. — Smirnov: Jedno 
mišljenje o određivanju opterećenja tunelskog profila 
i o ekonomici podzemnog građenja u vezi s tim. 

GRADBENI VESTNIK, god. IX, 1957/58., br. 60, 
Ljubljana: Codnik: Produktivnost v gradbeništvu. — 
Lapajne: Diagrami za statično računanje okroglih re- 
zervoar jev. — Recenzije. 


U prvom dijelu predavanja predavač je opisao ne- 
koliko sistema takvih ispitivanja kao: ispitivanje 
zrakama, ispitivanje elektrodinamičkim putem i ispi- 
tivanje betona ultrazvukom. U drugom dijelu preda- 
vač je izveo demonstraciju rada aparata gore nave- 
denih sistema. Predavanje je održano u dvorani Dit-a 
i bilo je vrlo dobro posjećeno. 


Nakon povratka poljske delegacije Društvo je pri- 
milo dopis Saveza poljskih inženjera i tehničara ovoga 
sadržaja: 

Warszawa, 14. VII. 1959. 

Drage kolege, 

U ime Saveza poljskih inženjera i tehničara građe- 
vinara, želimo Vam uputiti tople zahvale za srdačni 
prijem, kojega ste priredili našoj delegaciji za vrijeme 
zadržavanja u Vašoj domovini. 

Želimo također, da bi zahvalu izrazili i svim osta- 
lim članovima Vašeg Društva koji su radili na tome, 
da je naša delegacija sa svojega putovanja ponijela 
mnogo užitaka i mnogo nezaboravnih uspomena. 

Uvjereni smo, da će se naši neposredni prijateljski 
kontakti zadržati i u budućnosti, i da će se još produ- 
biti. Nadamo se, da ćemo mnoge od Vas imati prilike 
pozdraviti u našoj domovini. 

Ostajemo u željama za daljni razvoj naše suradnje 
i prijateljski Vas pozdravljamo. 

Glavni sekretar: Mgr. ing. Antoni Tarczevoski 


GRADBENI VESTNIK, god. IX, 1957./58., br. 61—64, 
Ljubljana: Brily: Dosedanji in perspektivni razvoj 
gradbeništva. — Treppo: Stanovanjska izgradnja na 
Holanđskem. — Skaberne-Treppo: Sat stropi. — 
Ozvald: Adicijske operacije na logaritmičnem raču- 
nalu. — Sketelj-Rejic: Preliminarno poročilo o pre- 
iskavi Blejskega jezera. — Recenzije. 

PUT I SAOBRAĆAJ, god. V, br. 4, april 1959., Beo- 
grad: Četvrta godišnja skupština Društva za puteve 
Srbije. — Svetel: O prionljivosti bitumena za kameni 
agregat. — Gordić: Održavanje i građenje lokalnih 
puteva u Srbiji. — Dobričanin: Sadržaj parafina u 
bitumenu iz domaće nafte »Križ« i njegov štetan 
uticaj. — Naša štampa o putevima. — Vesti. 

CESTE I MOSTOVI, god. VII., br. 7, srpanj 1959., 
Zagreb: Popović: Ibarski put. — Sinković: Problemi 
javnog putničkog saobraćaja u velegradovima. — 
Rucner: Motorna vozila u međunarodnom cestovnom 
saobraćaju. — Zagoda: Međunarodni kongres za be- 
tonske ceste u Rimu (kraj). — Jelinović: Sigurnost u 
cestovnom prometu. — E: Mehaniziranje i tipiziranje 
građevinarstva u D. R. Njemačkoj. — Autoceste i 
krajobrazi. — Jelinović: Auto-moto daljinar. 



GRAĐEVNO PODUZEĆE 


DIREKCIJA: 


ZAGREB 

REMETINECKA 10 


SPECIJALIZIRANO PODUZEĆE 
ZA IZGRADNJU HIDROELEKTRANA 
I SVIH VRSTI PODZEMNIH 
RADOVA. 


IZVODI IU VISU GRAĐEVINSKIH RADOVA 


TEMPO 

GRAĐEVNO PODUZEĆE 
ZAGREB, ILICA 44 - TEL. 24-314, 34-822 



Izvodi 

sve vrste visoko- i niskogradnja 
na cijelom teritoriju F. N. R. J. 


OBAVIJEST 

Obavještavamo sve svoje poslovne prijatelje i investitore, da smo sa 
31. XII. 1958. godine zbog pripajanja građevnog poduzeća »TEMELJ« i građevnog 
poduzeća »RAD« iz Karlovca prestali poslovati pod dosadašnjim nazivima te smo 
svoje poslovanje nastavili 1. I. 1959. godine pod novim nazivom 

GRAĐEVNO PODUZEĆE 

»TEHNIKA« 

KARLOVAC — Obala Račkoga b. b. — Telefon 218 i 228 

S obzirom na dosadašnje obaveze i potraživanja, izvolite se obratiti na naš 
novi naziv, jer je poslovanje preuzelo novo poduzeće. Prema proširenju i koncen- 
traciji naših sredstava moći ćemo preuzimati veće poslove i preporučujemo se 
našim investitorima, da nam povjere izvođenje 

RADOVA U VISOKOGRADNJAMA 
RADOVA U NISKOGRADNJAMA 
PROJEKTNIH USLUGA 
OBRTNIČKIH RADOVA 


»POMGRAD« 

POMORSKO GRAĐEVNO PODUZEĆE 

Telefoni: 3043 
2578 
2904 
2116 


PROJEKTIRA I IZVODI SVE VRSTE POMORSKIH RADOVA 
U ZEMLJI I INOZEMSTVU 


SPLIT 


JUVIDUR KL. 

Juvidur Kl. cijevi su brzo naišle na najširu 
primjenu i potražnja za njima raste: 

1. za kanalizaciju 

2. za sisteme navodnjavanja u poljoprivredi 

3. u kemijskoj industriji. 



FIZIKALNE OSOBINE 

Čvrstoća za vlak 500 kg/cm 2 

Čvrstoća za pritisak 800 kg/cm 2 

Tvrdoća po Brinellu 1200 kg/cm 2 

Koeficijent toplinskog 

izdužen ja 6 — 8 • 10" 5 /°C 

Toplinska pro vodljivost 

0,13Kcal/h-m-°C 
Točka omekšavanja 

(po Vicatu) 88°C 


JUVIDUR KL. CIJEVI SU 
DOBAR ELEKTRIČNI I 
TOPLINSKI IZOLATOR, 
IZVANREDNO SU 
OTPORNE PREMA: 

otpadnim gasovima koji sa- 
drže ugljičnu, solnu, sumpor- 
nu, fluorovodičnu kiselinu, ni- 
trozne gasove, oleum, sum- 
porni dioksid i drugim kiseli- 
nama. 


NISU OTPORNE PREMA: 

acetonu, benzolu, esterima, 
ketonima, arom. ugljikovodi- 
cima i kloriranim ugljikovo- 
dicima. 

NEKE KARAKTERISTIČNE OSOBINE JUVIDUR KL. CIJEVI 

1. Juvidur cijevi istih dimenzija i debljine 5 puta su lakše od željeznih. 

2. Mogu biti ukopane u bilo kakav teren (kiseo ili bazičan) na neo- 
graničeno vrijeme. Mogu služiti za transport svih vrsta mineralnih 
voda, a da uslijed toga ne podliježu koroziji. 

3. Radi glatkoće stijena i kemijske inertnosti u cijevima ne dolazi do 
nikakvih inkrustacija i stvaranja kamenca. 

4. Kod juvidur cijevi ne postoji problem galvanskih i lutajućih struja, 
jer je juvidur dobar elektro-izolator. 

5. Juvidur cijevi ne »stare«. 


JUVIDUR CIJEVI SU JEFTINIJE OD MNOGIH VRSTA CIJEVI, 
A UZ TO IH JOŠ JEFTINIJIMA PRAVE NIŽI TRANSPORTNI 
TROŠKOVI, JEDNOSTAVNA MONTAŽA I ODRŽAVANJE, KAO 
I DUŽI VIJEK TRAJANJA. 


„JUGOVINIL 


TVORNICA PLASTIČNIH MASA 
I KEMIJSKIH PROIZVODA 

KAŠTEL-SUĆURAC 


-J 


»JADROPLASTIKA« 


PROJEKTNI BIRO „KARLOVAC" 

PODUZEĆE ZA PRERADU sT , M 

PLASTIČNIH MASA 


KARLOVAC 

STRUGA br. 2 

TROGIR -fLEJ* 

telefon 51 ^ ^ 


Tel. 31-90 

Vršimo ove usluge: 


• 

Oblažemo podolitom i juviflex prostiračem 
u građevinarstvu i brodogradnji. 

Instaliramo sve vrste juvidur KL cijevi za 
kanalizaciju, vodovode, sisteme navodnjava- 
nja u poljoprivredi i u kemijskoj industriji. 
Izrađujemo razne kade i posude, oblažemo 
razervoare i cisterne PVC materijalom, otpor- 
nim protiv raznih kemijskih utjecaja. 


Vrši projektiranje visoko- i niskogradnje 

i svih ostalih poslova, koji zasijecaju u 

projektiranje, kao i kopiranje nacrta. 

Sve te usluge izvršavamo iz domaćeg materijala, 
koji proizvodi »Jugo vi ni 1«, tvornica pla- 
stičnih masa i kemijskih proizvoda u Kaštel- 
Sućurcu. 


% 

ZA SVE INFORMACIJE OBRATITE SE NA 
»J ADR O PLASTIKU«, TROGIR, telef. 51 




„KORANA" 

GRAĐEVNO PODUZEĆE 


SLUNJ 


Vrši sve vrste 
GRAĐEVINSKIH 
RADOVA 


građevni kombinat 

kutina 

TEL. 68 


IZVODI SVE RADOVE 
NA NISKOGRADNJAMA 
I VISOKOGRADNJAMA. 
POSJEDUJE SVE OBRTNE 
I GRAĐEVNE POGONE. 
IMA SVOJ PROJEKTNI 
BIRO 



GRAĐEVNO PODUZEĆE 


„KONSTRUKTOR” 

SPLIT 

Svačićeva ul. br. 4 


Telefoni: 21-64, 31-82, 22-15, 24-64 
Poštanski pretinac: 31 

Tekući račun kod N. B. Split broj 436-11-1-15 



Izvodi sve vrsti građevinskih radova. Poduzeće 
je opremljeno za gradnju hidroelektrana i ostalih 
radova niskogradnje; kao i industrijskih objekata 



GRAĐEVINSKO PODUZEĆE 

»KRAJINA« 

BANJA LUKA 


o 

Projektira i izvodi sve vrsti 
građevinskih radova na 
cijelom teritoriju FNRJ. 



O'S 

> o, 

tn u 

TJ U) 

® - 

w .2. 

e § 

c g> 

>w o o 
« ft:? 

n g S 

0 * 1 
fl o B 
^ £! 

«> £ 
*d g x 
d « o 


LEIPZIŠKI PROLJETNI SAJAM Tehnički Sajam, hala 16 (Kuppelhalle) 




ARHITEKTONSKI 


G'RAĐEVINSKI 

PROJEKTNI BIRO 


P RO J E K T N I B I RO 

» 2 E R J A V 1 Ć « 

ZAGREB — PRAŠKA 8 


»ZELIĆ« - Zagreb 

TELEFON: 39-162 i 23-231 


PRESELIO 

u nove prostorije 

KAMENITA ULICA 5 

Telefon 35-588 

PROJEKTIRA I VRŠI NADZOR NAD IZVO- 
ĐENJEM SVIH OBJEKATA IZ PODRUČJA 


Projektira objekte iz područja nisko- i visoko- 
gradnje. Vrši izradu statičkih faza projekta za 


sve vrste građevinskih objekata. 

DAJE STRUČNA MIŠLJENJA, IZRAĐUJE EKSPER- 

VISOKOGRADNJA 


TIZE, VODI NADZOR NAD GRADNJAMA. 


CEHOSLOVACKI VIBRATORI 

Uspjeh pri građevnim radovima 




® BROJNE TIPE VIBRATORA ZA GRAĐEVINARSTVO 
I NAJRAZNOVRSNIJE INDUSTRIJSKE GRANE 

• DUBINSKI VIBRATORI ZA MANJE RADOVE I SPECIJALNI 
VIBRATORI ZA PRERADBU VELIKIH BETONSKIH 
KUBATURA 

• POVRŠINSKI VIBRATORI ZA IZRADBU SPECIJALNIH 
KRUPNIH BETONSKIH KOMADA 

® PRIMJENA VISOKOFREKVENTNE VIBRACIJE 

• GIPKA OSOVINA BESPRIJEKORNOG KVALITETA 

ZATRAŽITE ISCRPNE PONUDE! 


STBOJCXPORT 


Zastupstvo: 

BALKANIJA - Beograd, Balkanska 38 


PRAHA — ČEHOSLOVAČKA